Dolijevanje soli na ranu nezadovoljnih farmera tako je u nekoliko slučajeva rezultiralo situacijama s nasilnim predznakom, poput one u Njemačkoj, u kojoj su bijesni farmeri ranije ove godine stjerali ministra gospodarstva Roberta Habecka u kut pa je pod prijetnjama morao pobjeći glavom bez obzira s trajekta. Krajnja desnica ovaj put igra na kartu dugotrajnih strahova od gubitka kontrole nad opskrbom hrane, a koji se na simboličnoj razini ilustriraju hormonima natrpanom stokom ili genetski modificiranim proizvodima na policama europskih trgovina.

'Bijes farmera postao je glavni problem s kojim se krajnja desnica uhvatila u koštac diljem Europe', rekao je za Politico politolog Kevin Cunningham. Možda to i nije glavni problem, ali se pokazao podosta učinkovitim u kristaliziranju ogorčenosti zbog ekonomskih problema.

I dok kreću kampanje za europske izbore, ankete pokazuju da povezivanje s poljoprivrednicima pomaže populistima u povećanju privlačnosti krajnje desnih stranaka među gotovo devet milijuna poljoprivrednih proizvođača diljem bloka. Rastuće nezadovoljstvo među njima prisutno je na cijelom kontinentu, što zbog zanemarivanja lokalne proizvodnje radi jeftinijeg uvoza iz Ukrajine, što zbog povećanja poreza na dizel i inflacije.

Na tom valu nekoć plovila ljevica

Najnovije istraživanje Vijeća za vanjske poslove EU-a pokazalo je da krajnje desne stranke imaju najveću potporu u devet zemalja EU-a te da bi značajno mogle povećati broj zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu (EP). A to je i na tragu ankete, koju je proveo Politico, u kojoj se pokazuje da će europski desničarski klub Identitet i demokracija na sljedećim izborima dobiti više zastupničkih mjesta i postati treći najveći klub u EP-u.

I dok je na valu bijesa poljoprivrednika nekoć plovila politička ljevica - s vođama poput Francuza Joséa Bovéa, koji su ciljali na sporazume o slobodnoj trgovini i multinacionalne tvrtke - ovaj put su kormilo zaposjeli desničari koji žele srušiti Bruxelles i njegove ekološke reforme u sklopu Green Deala. Pritisak krajnje desnice već tjera mainstream konzervativne skupine, poput Europske pučke stranke (EPP), da krenu u napad na Green Deal, djelo Ursule von der Leyen i njezina sada bivšeg kralja za zaštitu okoliša - Fransa Timmermansa. Krajem prošle godine EPP je predvodio pobunu protiv tzv. zakona o obnovi prirode, a sada poziva na poništavanje zabrane motora s unutarnjim izgaranjem do 2035. No blok krajnje desnice Identitet i demokracija ima puno veće apetite.

Tako je njihova zastupnica Patricia Chagnon otvoreno pohvalila poprilično agresivan nizozemski pokret Farmers Defence Force, rekavši da je odigrao ključnu ulogu u 'rušenju' nizozemske vlade te nazvavši to primjerom koji treba slijediti i velikim znakom nade i ohrabrenja za ostale poljoprivrednike.

Von der Leyen je odmah uzvratila udarac, održavši ovaj tjedan razgovore s predstavnicima poljoprivrede, industrije, potrošačkih i nevladinih organizacija kako bi se smanjila polarizacija u kreiranju poljoprivredne politike. Na prosvjednom okupljanju farmera u Bruxellesu ovog tjedna desničarski zastupnik Nicolas Bay rekao je da je bijes protiv sporazuma o slobodnoj trgovini i 'zelenih' pravila zakuhanih u Bruxellesu doista paneuropski i glavni motor europskih stranaka uoči lipanjskih izbora.

Slična dinamika diljem EU-a

U Nizozemskoj su prosvjedi protiv odluke o smanjenju upotrebe dušika vrlo vjerojatno doprinijeli iznenađujućoj pobjedi desnog populista Geerta Wildersa na nacionalnim izborima. U Njemačkoj je krajnje desni AfD zajahao val ponekad nasilnih poljoprivrednih prosvjeda kako bi krenuo u napad na socijaldemokratskog kancelara Olafa Scholza, što je toj antiimigrantskoj stranci omogućilo da zauzme drugo mjesto prema anketama.

U Francuskoj pak šef stranke Nacionalno okupljanje Jordan Bardella koristi istu igru kako bi optužio centrističkog predsjednika Emmanuela Macrona da želi ubiti tamošnju poljoprivredu, a ta antiimigrantska i antieuropska stranka cilja na prvo mjesto na nadolazećim europskim izborima. U Italiji i Irskoj vlada slična dinamika te populistički pokreti krajnje desnice potpomažu pokrete nezadovoljnih poljoprivrednika, gušeći tako glasove tradicionalnih 'odvjetnika' poljoprivrede – sindikata i stranaka poljoprivrednih proizvođača.

Bio bijes europskih poljoprivrednika opravdan ili ne, treba svakako uzeti u obzir činjenicu da oni imaju veliku korist od EU-a. Jedna od najizdašnijih subvencija za poljoprivrednike u svijetu u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) svake godine usmjerava desetke milijardi eura u njihove džepove. I dok su neki time sretni i zadovoljni, neki su ljuti na 'tehnokrate' u Bruxellesu jer smatraju da svojim pravilima guše male poljoprivrednike te ih izlažu nepoštenoj konkurenciji iz drugih dijelova svijeta.