"Želim jasno istaknuti da Hrvatska ni s jednom državom nije u hibridnom ratu. Ono što jest činjenica, to je da je Hrvatska, kao i druge države, izložena određenim utjecajima koji se mogu svesti pod ovu ili onu vrstu hibridnog djelovanja. To je na svoj način i danak razvoju tehnologije, i mi se s time moramo i možemo nositi", rekla je predsjednica Grabar-Kitarović u nedjelju, u intervjuu u božićnom trobroju Večernjeg lista.

 Dodaje da nije dobro ako se u društvu zbog toga stvara neka vrsta paranoičnog stanja. "Pogotovo mi dužnosnici, koji smo više od drugih izloženi takvom djelovanju, moramo biti spremni podnositi kritike i kada su opravdane i kada su neopravdane, pa i onda kada su plod hibridnog djelovanja. To dolazi s dužnošću koju obnašamo. Istodobno, sustav domovinske sigurnosti treba osposobljavati da se zna i može djelotvorno suprotstaviti i hibridnom djelovanjima", naglasila je predsjednica države.

 Uspoređujući stanje u hrvatskom društvu u odnosu na prije tri godine kada je pobijedila na predsjedničkim izborima, rekla je kako bez obzira na sve poteškoće ima dojam da se optimizam polako budi.

 Podsjetila je kako se godinama ranije u društvu "stvaralo ozračje da je hrvatska država nekakav provizorij, neželjeno dijete, kako ništa ne valja". "Nacionalni identitet nije se njegovao, nego se, naprotiv,  čak zatirao. Osim toga bile su prekinute veze s Hrvatima izvan Hrvatske, što je loše utjecalo na nacionalnu koheziju", navela je predsjednica.

Neki pozitivni koraci već ove godine učinjeni

  Naglasila je i važnost djelotvornosti države u rješavanju egzistencijalnih pitanja naših građana. Ocijenila je kako je naš politički sustav birokratski kompliciran, teško prohodan za inovativne  i kreativne razvojne ideje te je nerijetko nepremostiva zapreka potencijalnim investitorima.

 Kao prvu zadaću vidi povećanje standarda, prvenstveno kroz povećanje plaća. Smatra i da gospodarstvo treba još više rasteretiti poreza i parafiskalnih nameta.

 Ističe da su neki pozitivni koraci ove godine učinjeni, dodavši kako, primjerice, pozdravlja odluku da porez na dohodak ostaje jedinicama  lokalne i regionalne samouprave. Ocjenjuje da je ravnomjeran regionalni razvoj ključan za zaustavljanje depopulacije.

Demografsko pitanje - ključno

 Predsjednica Grabar Kitarović je naglasila kako je pitanje svih pitanja u Hrvatskoj - demografsko pitanje. Ocijenila je da su do sada donesene mjere dobre, ali nedovoljne. Pri tom naglašava da svi ti problemi nisu nastali preko noći , već su nagomilani i trebat će dulji niz godina da se riješe.

 Ocijenila je također da demokrafsko pitanje  još nije dovoljni prepoznato kao naš ključni problem.

 "Ako budem inicirala sjednicu Vlade  o tom pitanju, želim da moja inicijativa bude shvaćena konstruktivno, a ne konfliktno", naglasila je predsjednica Republike. 

 Na novinarsku opasku kako Hrvatima 'još nije sjelo do kraja da smo mi EU'  te da im je 'još manje jasno gdje smo u svjetskim okvirima politike koja se opet dijeli na Istok i Zapad', predsjednica Republike je rekla kako se "mora složiti s ocjenom da još u punoj mjeri ne živimo članstvo u EU".

 "Sljedeće godine navršit će se već pet godina kako smo ušli u EU i razdoblje privikavanja na uvjete i članstvo trebala je već biti iza nas", rekla je, dodavši kako je jedina iznimka sloboda kretanja u EU, a naši građani tu prednost članstva uveliko koriste.

 Predsjednica Grabar Kitarović je zato izrazila uvjerenje da će predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem EU, u prvoj polovici 2020., biti motivacijski čimbenik  za državnu upravu i građane.

Strateško partnerstvo s SAD-om konstanta  

 Vezano za vanjsku politiku naglasila je kako je strateško partnerstvo  s SAD-om konstanta.  

   "Nastavlja se i s administracijom predsjednika Trumpa. U kratkom razdoblju nakon našeg sastanka u Varšavi ostvareni su pomaci glede veće usredotočenosti administracije SAD-a na stanje u jugoistočnoj Europi. I sami ste mogli vidjeti koliko snažno predsjednik Trump naglašava i ulogu Hrvatske kao čimbenika europske energetske sigurnosti", dodala je.

 Na upit o tome kako je ove godine imala susrete i s američkim predsjednikom Trumpom i s ruskim predsjednikom Putino, predsjednica Grabar Kitarović je rekla kako i jedan i drugi vrednuju ulogu Hrvatske na jugoistoku Europe, ali i u EU.

 Vezano za  projekt LGN terminala  za ukapljeni plin na Krku  predsjednica je podsjetila da je iskazala čvrstu potporu projektu, očekujući da se konačno riješi kritična pitanja njegove realizacije i time u konačnici pridonese svojim ciljevima kao i energetskoj sigurnosti i političkoj stabilnosti država na uspravnici srednjeeuropskog sjevera i juga.

Ključ stabilnosti  BiH - istinska ravnopravnost triju konstitutivnih naroda

 Na upit o sve zategnutijim odnosima u BiH, presudi šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata te  "zgranutošću" hrvatskih zastupnika  u Sarajevu zbog pokretanja postupka da se iz javnih ustanova (u BiH) izbaci riječ "hrvatski", predsjednica Grabar Kitarović ponovila je svoje nedavne poruke u vezi s BiH -  ključ stabilnosti susjedne BiH jest u istinskoj ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, Hrvata, Bošnjaka i Srba, i suradnji njihovih političkih predstavnika prema europskoj i euroatlantskoj budućnosti, rekla je.

 Hrvatska predsjednica ponovno je naglasila kako je neprihvatljiva zloporaba presude u slučaju 'šestorke' u političke svrhe, posebice pokušaji nametanja kolektivne krivnje Hrvatima u BiH. Jednako je tako neprihvatljivo, dodala je, nastojanje za izbacivanje riječi "hrvatski" iz naziva javnih ustanova u BiH. 

 Naglasila je kako Republika Hrvatska ima obavezu brinuti se o tome, temeljem svog Ustava i kao potpisnik i jamac Daytonskog sporazuma

  "Hrvati su konstitutivni narod u toj državi i nitko ih neće svoditi na manjinu", zaključila je predsjednica Grabar-Kitarović.