Prema novom izvješću Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), Rusija je značajno pojačala sabotažne aktivnosti u Europi. Bivši dužnosnik američkog ministarstva obrane i autor izvješća Seth G. Jones tvrdi da se radi o dijelu šireg hibridnog rata, usmjerenog na zemlje koje pružaju potporu Ukrajini.
Između 2023. i 2024. broj ruskih sabotažnih napada u Europi skočio je s 12 na čak 34. Napadi su uglavnom koncentrirani na istočno krilo NATO-a – baltičke zemlje, Poljsku i Finsku – ali mete nisu birane isključivo prema geografskoj blizini Rusiji.
'Otkrili smo da je niz sabotaža usmjeren izravno ili neizravno na ciljeve povezane s ratom u Ukrajini’, rekao je Jones za portal Meduzu. Ciljevi su najčešće objekti povezani s vojnom industrijom, logistikom ili obukom ukrajinskih vojnika.
U izvješću se navode i slučajevi atentata, uključujući pokušaj ubojstva proruskog prebjega u Njemačkoj te eksploziju automobila u Bugarskoj u kojoj je stradao oružani trgovac koji je navodno surađivao s ukrajinskom vojskom. U Litvi je, primjerice, razotkrivena zavjera GRU-a (ruske vojne obavještajne službe) za atentat na tamošnjeg političara koji je podržavao vojnu pomoć Ukrajini.
‘Hibridno ratovanje’: eksplozije, sabotaže i špijunaža
‘Radi se o neregularnom, hibridnom ratovanju – alatu u širem arsenalu koji se koristi protiv neprijatelja’, kaže Jones, povlačeći paralelu s metodama sovjetskog KGB-a.
U napadima se često koriste zamaskirani operativci, obučeni saboteri i lokalni pomagači. Neki napadi su izravni – poput zapaljenih skladišta i presječenih optičkih kablova – dok su drugi sofisticiraniji, poput pokušaja hakiranja kritične infrastrukture ili poticanja nemira.
‘Cilj im je poslati poruku da će podrška Ukrajini imati svoju cijenu’, naglašava Jones.
Trump pauzira akcije, Rusija čeka
Povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću, promijenila se i američka politika prema ratu u Ukrajini. Nova administracija započela je pregovore s Moskvom, a više američkih sigurnosnih agencija privremeno je pauziralo aktivnosti usmjerene protiv ruskih sabotaža.
‘Nemamo zabilježenih napada na američke ciljeve u 2025., iako smo ih imali 2024. godine, uključujući baze gdje su se obučavali Ukrajinci’, ističe Jones. ‘Vjerojatno čekaju razvoj pregovora s Trumpom’, dodaje.
Europa prepuštena sama sebi
S obzirom na američko povlačenje, europske zemlje sve više shvaćaju da moraju same zaštititi svoj teritorij. – ‘Britanci imaju povijest djelovanja ispod praga konvencionalnog rata. Poljaci, Finci i Francuzi također imaju snažne kapacitete. Pitanje je samo – imaju li volju?’, poručuje Jones.
Za sada se Zapad uglavnom oslanja na obrambene mjere – jačanje infrastrukture, protjerivanje ruskih diplomata i obavještajnu suradnju. No autor izvješća upozorava da to nije dovoljno.
‘Samo obrambene mjere nisu dovoljne da se pošalje snažna poruka odvraćanja. Mora postojati cijena koju će Rusija platiti’, zaključuje Jones.