Britanski veleposlanik David Slinn je na početku tribine pozdravio okupljene i naglasio kako su fondovi Europske unije velika šansa za Hrvatsku: 'To je jedan od načina da izađete iz procedure prekomjernog deficita (EDP).'

Kako bi to moglo izgledati u praksi, objasnio je pak gost iz Walesa Peter Ryland, zamjenik predsjednika Welsh European Funding Officea, neovisne agencije koja se u ovom dijelu Velike Britanije brine o korištenju fondova Europske unije. Ryland je istaknuo kako je 'najvažnija od svega dobra komunikacija i iskren odnos s Europskom komisijom', jer 'to je ipak njihov novac', te da su u Walesu u prvoj rundi investicija počinili i brojne pogreške. 'Imali smo previše projekata, a premalo pozornosti je posvećeno njihovoj provedbi, kao i odgovarajućem prikupljanju i vođenju potrebne dokumentacije', objasnio je Ryland.

U međuvremenu su naučili iz tog iskustva od 2000. do 2006. te su u ciklusu od 2007. do 2013. iz različitih fondova Europske unije investirali 2,5 milijardi eura.

Nataša Mikuš Žigman iz Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a (SAFU) detaljno je objasnila kako funkcioniraju različiti fondovi Unije te što je dosad Hrvatska iskoristila od njih. Naglasila je da se u Hrvatskoj u periodu od 2008. do 2013. udvostručila nezaposlenost te da se kroz investicije europskih fondova žele i smanjiti regionalne razlike u životnom standardu.

Sandra Švaljek, zamjenica gradonačelnika Zagreba Milana Bandića za gospodarstvo, rekla je da 'postoji netočna fama da Zagreb ne zanimaju EU fondovi' te naglasila kako je u kolovozu prošle godine formiran i poseban ured u Gradskom poglavarstvu za njih. Podsjetila je da je Zagreb gospodarski razvijeniji od prosjeka EU-a, što znači da ne može dobiti sredstva za kapitalne projekte, no zato se priprema mnogo manjih. 'Trenutno se bavimo tehničkim nivoom, to su nevidljive stvari. Kranove nećete uskoro vidjeti', zaključila je Švaljek.