Od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. oko 4,3 milijuna ukrajinskih izbjeglica pronašlo je privremeni dom u zemljama Europske unije. I dok su neke zemlje s više desetaka milijuna stanovnika, poput Njemačke i Poljske, primile oko milijun Ukrajinaca, površinom najveća Francuska sa svojih oko 68 milijuna ugostila je znatno manje njih od Irske, države koja broji samo pet milijuna ljudi
Nakon početka rata u Ukrajini, Poljska, zemlje Baltika, Češka, Slovačka i Bugarska primile su 25 ukrajinskih izbjeglica na 1000 stanovnika. Istovremeno je Francuska na 1000 stanovnika ugostila manje od jednog. Usporedimo li je s Hrvatskom, Francuska, koja ima 17 puta više stanovnika od Hrvatske, primila je oko 65.000 Ukrajinaca, a u Hrvatskoj se skrasilo njih oko 22.000. U Irskoj pak njih 100.000.
Jedan od razloga je dobna struktura izbjeglica. Maloljetnici obično mogu boraviti u Francuskoj bez dozvole, tako da su rijetko uključeni u statistiku privremene zaštite, piše Politico.
vezane vijesti
Od svih 65.000 ljudi iz Ukrajine, kojima je u siječnju Francuska davala privremenu zaštitu, samo 25 osoba mlađe je od 18 godina. Nevladina organizacija La Cimade s druge strane procjenjuje da 30.000 ukrajinskih izbjeglica nije uopće na popisu.
Drugi razlog zasigurno je jezik. Zemlje slavenskog govornog područja privukle su mnoge izbjegle iz Ukrajine. No stručnjaci smatraju da je, uz jezik, ključan čimbenik prilikom odabira zemlje domaćina u izbjeglištvu i blizina Ukrajine, kao i financijska potpora za izbjeglice i već postojeća mreža Ukrajinaca u toj zemlji.
Francuska pritom ne ispunjava nijedan od ovih zahtjeva. Poprilično je udaljena od Ukrajine, financijska potpora znatno je niža od one koju daje Njemačka, a u vrijeme početka rata u njoj nije bilo ni veće ukrajinske zajednice. Usto je jedna od dodatnih prepreka za ukrajinsko stanovništvo bila poznata francuska birokracija.
Ljudima koji su bježali iz Ukrajine jedan od najvećih problema bio je pristup informacijama o postupku podnošenja zahtjeva za privremenu zaštitu, o socijalnim beneficijama i stambenim programima, kao i mogućnostima obrazovanja i zapošljavanja u Francuskoj. Potencijalno otežavajuća okolnost je i to što se u toj državi zahtjev za privremenom zaštitom mora obnavljati svakih šest mjeseci.
Izbjeglice su se stoga okupili u grupama na društvenim mrežama, ali su se oslonili i na udruge koje nude informacije i pomoć pri preseljenju. Dok je dakle u zemljama poput Njemačke primarna potpora organizirana na državnoj razini, u Francuskoj su tu zadaću preuzele udruge, ali i lokalno stanovništvo. Velik broj francuskih građana tako je otvorio vrata svojih domova ljudima u bijegu od rata, i to u sklopu javno-privatnog programa smještaja. Početkom 2022. godine 7000 francuskih građana ugostilo je 17.000 izbjeglica.
No, prema podacima Eurostata, nisu svi ostali živjeti tamo gdje su se prvotno skrasili. Dok je broj izbjeglica rastao u većini zemalja EU-a, u nekima se, poput Francuske, Švedske, Češke i Estonije, smanjio. Mnogi od njih bore se s pronalaskom posla, učenjem jezika, a tu su i administrativna opterećenja te otežan pristup medicinskoj skrbi i obrazovanju.
Oko dvije trećine djece izbjeglica u Poljskoj, Mađarskoj i Moldaviji ne ide u školu, a mnoga pohađaju online nastavu prema ukrajinskom nastavnom planu i programu.
Europska direktiva o privremenoj zaštiti produljena je do ožujka 2025. Mnogi Ukrajinci sad se boje što će biti kad ona istekne za godinu dana.
