Šef ukrajinske elektroenergetske mreže Ukrenerga Volodimir Kudritski dao je zapadnim tvrtkama ponudu 'koju ne mogu odbiti' – povećanje prihoda, male troškove rada, brzo zeleno svjetlo vlade, i sve to bez dosadne birokracije EU-a. Dakle puno novca u kratkom, ali i ograničenom roku.

Po ovakvom laissez-faire režimu zapadne tvrtke moći će graditi sve dok se on ne promijeni jer će nakon rata Kijev morati postupno usvajati europsko zakonodavstvo na putu prema Uniji, istaknuo je šef Ukrenerga za Politico.

Ruska agresija prisilila je Ukrajinu da smanji birokraciju i ubrzano obradi sve zahtjeve u vezi s velikim novim infrastrukturnim projektima. Kijev se nada da će upravo takva strategija privući milijarde privatnih ulaganja kako bi obnovila zastarjelu elektroenergetsku mrežu.

No kad se uzme u obzir to da rat u Ukrajini još uvijek traje, ovakvi potezi, bez obzira koliko profitabilni bili, dolaze i s velikim rizikom. Ruska invazija već je uzrokovala štetu ukrajinskoj infrastrukturi i imovini koja se broji u milijardama eura.

Prošlog tjedna se i šef Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grossi sastao s Vladimirom Putinom, u strahu da bi njegovo zauzimanje ukrajinske nuklearke Zaporižje – najveće u Europi – moglo dovesti do ekološke i humanitarne katastrofe.

Ipak, brže izdavanje građevinskih dozvola, niži troškovi i prilike za oblikovanje ukrajinskog energetskog tržišta u današnjim okolnostima zvuče primamljivo unatoč rizicima. Odgađanje novih energetskih projekata već dugo je naime problem u zapadnoj Europi, pa je tako primjerice za potrebna odobrenja za projekte solarne energije u Italiji potrebno više godina. Ukrajina pak te prve korake sada rješava u nekoliko tjedana.

Uz veće marže i niže troškove, ukrajinsko tlo moglo bi biti poprilično plodonosno. Kudritski ističe da bi prihodi investitora mogli biti čak dvostruko veći nego u zapadnim zemljama, a troškovi rada i za zemljište činili bi od petine do samo desetine potrebnih u Uniji.

Najveća je potražnja za obnovljivim izvorima energije, baterijama i drugim kritičnim infrastrukturnim projektima. Cilj je pripremiti poslijeratnu Ukrajinu za klimatske promjene i podebljati joj proračun izvozom čiste energije u Europu.

Trenutačno Ukrajina dnevno izvozi struje u vrijednosti od otprilike milijun eura, a plan je taj iznos povećati za sedam puta. Šef ukrajinskog nacionalnog proizvođača nafte i plina – Naftogaza - krajem prošle godine rekao je da bi pozamašne ukrajinske rezerve mogle zamijeniti veći dio ruskog izvoza fosilnih goriva u EU, dodavši da bi Ukrajinu trebalo obnoviti ne iz milosrđa, nego iz poslovnih interesa.

Da bi se to sad moglo napraviti sa zelenom energijom, bit će potrebne značajne količine novca iz inozemstva, no analitičari su optimistični.

Ukrajina je ogromna zemlja s relativno malim brojem stanovnika (u odnosu na veličinu) te s jakim poljoprivrednim sektorom koji svoj otpad može pretvoriti u bioplin. Ukrajinski plan ima i sekundarni učinak – izvoz struje u EU znači i veću mogućnost zaobilaženja ruskog plina, a time i potencijalno inhibiciju njihova vojnog aparata.