VAKULINA DUGOROČNA

Nakon ekstremne zime, kakvo nas proljeće i ljeto čekaju?

01.03.2016 u 09:30

Bionic
Reading

Iznadprosječnost – najkraća je ocjena ovogodišnje veljače, i po temperaturi zraka, i po količini oborine, gotovo diljem Hrvatske, ali ne i posvuda.

A i temperature zraka ove zime. Ne bismo smjeli biti iznenađeni zbog toga jer su dugoročne prognoze bile prilično postojane, i one početne, a i kasnije, pa i najnovije . Slične su i za sljedeće mjesece, posebice ljetne, piše u svojem Meteo kutku glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula.

Oborina veljače!

O ponekim rekordima veljače već se pisalo, pri čemu su se ostvarile „crne“ slutnje kako će u Rijeci količina oborine samo tijekom veljače biti veća od prosječne količine cijele „klimatološke“ zime – od 1. prosinca do 29. veljače, kao i o moguće novim rekordima, koji se također ostvariše. Na žalost!

Na temelju preliminarnih analiza podataka s meteoroloških postaja DHMZ-a već sada se može reći kako ukupna mjesečna količina oborine tijekom veljače u nekim mjestima nikada u povijesti mjerenja nije bila tako velika kao ove godine, i to ne samo u primjerice Krapini, Gradištu pokraj Županje, Poreču, zračnim lukama Pule, Osijeka i Zagreba, te Križevcima, gdje podaci postoje posljednjih tridesetak godina, nego i u Ogulinu, gdje se svakodnevno mjeri još od 1949. godine.

Ne rekordna, ali vrlo vjerojatno prva do prve – rekordne 2014. godine, bila je količina oborine tijekom veljače u Pazinu, zagrebačkome Maksimiru i na Zavižanu.

Naravno, ima i iznimaka, primjerice Dubrovnik, gdje je veljača bio treći mjesec u nizu s manje oborine nego je uobičajeno. Ah, ta Lijepa Naša!

Zbog svega toga veljače će od kolega klimatologa DHMZ-a najvjerojatnije u većini Hrvatske dobiti ocjene „kišna“ i „vrlo kišna“, ponegdje i „vrlo kišna“, pa i „ekstremno kišna“ (Rijeka, Zagreb Maksimir), a na širem dubrovačkome području, te još ponegdje u Dalmaciji „normalna“!

Ni temperatura ne zaostaje! A sunca manje!?

I dok kod oborine, očekivano, postoje razlike, kod temperature zraka iznimaka nema. Diljem Hrvatske srednja mjesečna temperatura zraka zaslužuje visoke ocjene, uglavnom „vrlo toplo“, ponegdje čak i "ekstremno toplo".

I pritom je u Osijeku, najvjerojatnije, ova veljača bila najtoplija u povijesti mjerenja, još od 1899. godine, a u Gospiću čak od 1872. godine!

Gotovo za ne povjerovati!

Ili ipak da, posebice ako se sjetimo prošlonoćnih riječi novoga „oscarovca“ Leonarda DiCaprija:

"Ne smijemo uzeti ovaj planet zdravo za gotovo... Klimatske promjene su stvarne, događaju se u ovom trenutku. Sve su vrste ugrožene i moramo zajedno raditi i podupirati one čelnike diljem svijeta koji ne zagovaraju velike zagađivače i velike korporacije, nego one koji govore u ime cijeloga čovječanstva."

Naravno, rekordi su zabilježeni i na postajama s kraćom povijesti mjerenja, primjerice u Gradištu pokraj Županje i Makarskoj, a blizu rekordno visoke srednja mjesečna temperatura zraka bila je i na splitskome Marjanu, kao i u zagrebačkome Maksimiru, Dubrovniku, vjerojatno i još ponegdje.

Pritom je zanimljivo uočiti kako je duljina trajanja sijanja sunca na većini meteoroloških postaja DHMZ-a manja od uobičajene tijekom veljače.

Topla zima svima!

Kao i veljače, i srednja temperatura zraka cijele „klimatološke“ zime bila je iznadprosječno visoka pa će najvjerojatnije dobiti većinske klimatološke ocjene „vrlo topla“ i „ekstremno topla“, ali po količini oborine „samo“ ponegdje i „kišna“, većinom ipak „normalna“, ponajprije zbog „ekstremno sušnog“ prosinca.

Zbog takve raspodjele oborine i temperature ne trebaju čuditi pojave u prirodi kojih će sljedećih dana biti još i više.

Proljeće, ljeto…

Premda će i dalje biti povremenih prodora hladnijeg zraka – prvi već u ovaj četvrtak - i dalje je vrlo velika vjerojatnost nastavka iznadprosječne topline, ne samo sljedeća četiri tjedna, nego i tijekom cijelog proljeća, i ljeta.

Pri tome je prilično izgledno da će i svaki od sljedećih šest mjeseci u većini Hrvatske biti barem prosječno topao, štoviše - i malo topliji od prosjeka. Ili drugim riječima – povremena hladnija razdoblja, kojih će jamačno biti - bit će kratkotrajnija i manje izražena od razdoblja iznadprosječne topline. Dobro poznata priča iz prošlih mjeseci, pa i cijele godine. Posljedice El Nina? Vrlo vjerojatno! Jedino se valja nadati ostvarenju prognoza da oborine neće biti tako česte, većinom i obilne kao tijekom veljače.