Ruski predsjednik Vladimir Putin više ne inzistira samo na Donbasu i tome da Ukrajina ostane izvan NATO-a, nego postavlja zahtjeve koji se odnose na širenje Saveza nakon 1997. godine, upozorio je bivši ministar vanjskih poslova i posebni savjetnik premijera Mate Granić. Poručio je da Europska unija zbog toga mora ojačati svoju obranu i zauzeti jedinstveniji stav prema Rusiji. Govorio je i o odnosima Hrvatske sa susjedima, naglasivši da o kopnenoj granici s Crnom Gorom nema pregovora te da Zagreb neće odustati od otvorenih pitanja prema Srbiji
Prvi trilateralni sastanak Donalda Trumpa, Vladimira Putina i Xi Jinpinga čime su najveće svjetske sile SAD, Rusija i Kina sjele za isti stol, obilježio je tjedan na izmaku u okviru geopolitičkih događanja. Loše je što nije tamo bilo Europske unije, upozorio je u razgovoru s HRT-ovim voditeljem Petrom Vlahovom, bivši ministar vanjskih poslova i posebni savjetnik premijera, Mate Granić.
Kako ocjenjuje, sastanak u Kini nije donio konkretne odluke, a Putinu je ponajprije poslužio za jačanje međunarodnog položaja Rusije.
Granić upozorava na Putinove zahtjeve
Granić smatra da su se ruski zahtjevi tijekom rata u Ukrajini proširili. Podsjetio je da je Putin invaziju opravdavao zaštitom ruske manjine u Donbasu i takozvanom denacifikacijom Ukrajine, dok sada, prema njegovoj ocjeni, dovodi u pitanje i širenje NATO-a nakon 1997. godine. 'Pa više nije dovoljno ni Donbas, niti da Ukrajina ne uđe u NATO. On sad govori o 1997. godini, da se povuku, dakle, da u NATO ne budu članice koje nisu bile, dakle, prije 1997. godine', rekao je Granić.
U takvim okolnostima smatra da Europska unija mora pokazati više jedinstva i odlučnosti, osobito kada je riječ o sigurnosti i pomoći Ukrajini. Podržao je i pristup njemačkog kancelara Friedricha Merza, koji zagovara snažniju europsku obranu. 'Europska unija mora biti nikad jasnija, homogenija, mora više ulagati u svoju sigurnost, u obrambene mogućnosti, jer Rusija najaktivnije radi na rušenju sadašnje Europske unije', istaknuo je.
Govoreći o položaju Hrvatske, podsjetio je da Zagreb od početka ruske invazije snažno podržava ukrajinski suverenitet i teritorijalni integritet. Takav stav povezao je i s hrvatskim iskustvom tijekom Domovinskog rata. Naglasio je i važnost odnosa sa Sjedinjenim Državama, podsjetivši na njihovu ključnu ulogu u zaustavljanju rata i uspostavi mira u Bosni i Hercegovini tijekom devedesetih godina.
Podrška koaliciji voljnih ne znači slanje hrvatskih vojnika
Na pitanje treba li se Hrvatska snažnije povezati s takozvanom koalicijom voljnih, koja okuplja države spremne na intenzivniju potporu Ukrajini, Granić je odgovorio potvrdno.
Naglasio je da snažnije uključivanje Hrvatske u tu skupinu ne podrazumijeva slanje hrvatskih vojnika u Ukrajinu.
'Ali moramo izražavati vrlo jasan stav Republike Hrvatske prema ratu i ruskoj agresiji na Ukrajinu', poručio je Granić.
Crna Gora na putu prema EU-u: 'Hrvatska će biti tvrda kao kamen'
Granić se osvrnuo i na odnose Hrvatske i Crne Gore, koja nastoji napredovati prema članstvu u Europskoj uniji. Istaknuo je da Zagreb podržava njezin europski put, ali da prije ulaska mora riješiti otvorena bilateralna pitanja. Podsjetio je da je premijer Andrej Plenković u više navrata govorio o osam pitanja koja Crna Gora treba riješiti, a među najvažnijima je razgraničenje dviju država.
Granić je bio izričit: Hrvatska neće pregovarati o kopnenoj granici, uključujući Prevlaku. 'Nema nikakvih pregovora o kopnenoj granici’, poručio je, pozivajući se na načela Badinterove komisije prema kojima su republičke granice bivše Jugoslavije postale državne granice novonastalih država.
Prisjetio se i pregovora iz devedesetih godina, navodeći da je Slobodan Milošević tijekom pregovora u Daytonu predlagao Franji Tuđmanu teritorijalnu razmjenu. Hrvatska je, kaže Granić, i tijekom kasnijih razgovora sa srpskim vodstvom odbijala mogućnost pregovora o Prevlaci.
Za razliku od kopnene granice, pitanje razgraničenja na moru u području Boke kotorske ostaje otvoreno. Granić smatra da se ono može riješiti bilateralnim pregovorima, ali i međunarodnim pravnim postupkom, primjerice pred Međunarodnim sudom za pravo mora u Hamburgu ili arbitražom.
Upozorio je i na utjecaj Rusije i Srbije u Crnoj Gori. 'Pa ruski interesi su i sada snažno prisutni u Crnoj Gori, i srpski i ruski interesi, i to ne treba nimalo podcjenjivati. Ali što se tiče kopnene granice, Hrvatska će biti tvrda kao kamen, o tome nema pregovora', poručio je Granić.
Što Hrvatska očekuje od nove vlasti u Srbiji?
Govoreći o Srbiji nakon pobjede studentske liste na parlamentarnim izborima, Granić je istaknuo da tek treba vidjeti kakvu će politiku voditi novi predstavnici vlasti. Posebno će, smatra, biti važno njihovo stajalište prema Europskoj uniji, Rusiji i Kosovu te hoće li se Srbija uskladiti s europskom vanjskom politikom, uključujući sankcije Rusiji.
Za Hrvatsku su ključni odnosi sa srbijanskim vlastima i rješavanje pitanja koja godinama opterećuju dvije države. 'Ono što nas jako zanima, kakav će biti stav prema Hrvatskoj, našoj manjini i nekim važnim neriješenim pitanjima, pitanje nestalih, pitanje arhiva, pitanje ratne štete, sve su to pitanja koja traže odgovor', istaknuo je Granić.
Naglasio je da se hrvatska Vlada nije miješala u izbore u Srbiji te da Zagreb želi Srbiju okrenutu članstvu u Europskoj uniji. No na pitanje bi li Hrvatska, zbog širih europskih sigurnosnih interesa, mogla biti izložena pritiscima da ublaži zahtjeve prema Beogradu, Granić je odgovorio: 'Popustiti sigurno nećemo.'