Predstavnici inicijative 'Narod odlučuje' na Markov trg stigli su već oko 12.30, i to uz pjevanje domoljubnih pjesama poput onih Thompsonovih, ali i neslužbene SDP-ove himne 'Tvoja zemlja' Vice Vukova.

Iako su ranije stigli na Markov trg, u Sabor su ih pustili tek oko 13 sati, kada su imali dogovorenu predaju potpisa.

Tajniku Sabora Davoru Orloviću predali su 38 kutija s potpisima. 'Sada, kada su kutije prihvaćene, naši volonteri sa službenicima Sabora će napraviti zapisnike i dalje ide procedura prema Ministarstvu uprave, koje će brojati potpise', poručili su iz inicijative.

Očekuju od Ministarstva uprave da prebroji potpise u dva tjedna i da se nakon toga pitanja pošalju na ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu.

Iako su na početku imali puno manje potpisa, u Sabor su stigli s većim brojem. Pojašnjavaju kako su neke potpisne knjige duže putovale iz drugih krajeva Hrvatske. Upitani kako ljudi mogu vjerovati da nisu skupljali potpise i poslije roka, Natalija Kanački iz inicijative odgovara: 'Ako ih u dva tjedna nismo skupili, tko bi živ kasnije skupio više potpisa. Bili smo na terenu, knjige su putovale, fizički su bile na jednom mjestu u Zagrebu, gdje se dva tjedna prebrojavalo. Knjige nisu mogle biti nigdje drugdje zato što ih ne bismo mogli prebrojati, a vidjet ćemo sada, kada uđu u zakonsku proceduru, koliko će vremena trebati da to odradi državni aparat.'

Bilač: Milorad Pupovac najveći je neprijatelj nacionalnih manjina

Najviše pitanja ipak je stiglo zbog drugog referendumskog pitanja, kojim se traži da zastupnici nacionalnih manjina ne mogu odlučivati o povjerenju Vladi i proračunu.

'Naša ideja nije dijeliti zastupnike na one višeg reda i one manjeg reda. Smatramo da je potrebno razlikovati zastupnike koji imaju veći legitimitet od građana jer su birani na općoj listi i imaju puno veći broj glasova građana, neovisno o njihovoj nacionalnosti. Druga stvar koja o legitimitetu zastupnika nacionalnih manjina govori najbolje izlaznost je na izbore. Veliki broj, skoro 80 posto građana koji su pripadnici neke manjine zapravo ne glasuju unutar liste svoje nacionalne manjine, nego glasuju unutar općih lista, a to najbolje govori što građani tih nacionalnih manjina misle o svojim zastupnicima', poručio je Dominik Knezović.

'U ovoj situaciji su zastupnici manjina došli do toga da odlučuju o Vladi, kao što vidite, i o njima sada ovisi ruši li se Vlada ili ne. Kad je u pitanju proračun, to je isto jedan od mehanizama rušenja Vlade i zato smatramo da bi se zastupnici nacionalnih manjina trebali baviti nacionalnim pitanjima – vjerom, kulturom, identitetom, integracijom u društvo – a ne onime hoće li neka Vlada opstati ili ne', kazao je Knezović, što je izazvalo niz novinarskih pitanja.

Odgovoriti je pokušala Sanja Bilač iz inicijative. 'Pitanje nacionalnih manjina, odnosno njihove zastupljenosti u Saboru, nažalost, u našem javnom prostoru je obilježeno s jako puno teza koje zapravo ne stoje. Pođimo od toga da ih zastupaju predstavnici. Zašto bi predstavnici morali zastupati manjine? Takav koncept ne njeguje nijedna država na svijetu. Prema tome, vi postavljate pitanja upravo u kontekstu tog koncepta. Država se mora brinuti o nacionalnim pitanjima, ustanovama i omogućiti manjinama sva prava. Drugo, skrenut ću pozornost na predstavnike nacionalnih manjina, konkretno na zastupnika Milorada Pupovca. On ima manje od 14 posto Srba, odnosno nacionalne manjine srpske nacionalnosti, i postavlja se pitanje kakav je on legalni predstavnik nacionalne manjine, a pogotovo kakav je predstavnik države koji odlučuje sada i uvjetuje, ukoliko se raspiše referendum, da on izlazi iz Vlade. Dajmo, maknimo teze koje se namjerno ubacuju u eter i kojima se manipulira. Milorad Pupovac je najveći neprijatelj nacionalnih manjina i manjine će prodisati ovakvim sistemom', poručila je Bilač.

Što se pak tiče donatora, predstavnici inicijative kazali su da će njihova imena objaviti u zakonskim rokovima. 'Kako smo sve radili transparentno, tako će biti i s financiranjem. Naravno, za sve koji nam dozvole da izađemo javno s njihovim imenima, i budite bez brige', poručila je Bilač.

Požalili su se i kako je ovo prva referendumska inicijativa koju nije primio predsjednik Sabora. 'Ja bih samo još htjela reći da je ovo prvi put da jednu referendumsku inicijativu nije primio predsjednik Sabora. Nas danas nije primio predsjednik, nego tajnik Sabora, i mislimo da taj podatak govori o tome kakvi su pritisci', rekla je Kanački.

Iako nigdje nije propisano da ih predsjednik Sabora mora primiti, do sada su doista učinili svi šefovi Sabora. Josip Leko tako je primio Željku Markić kada je aktualna bila inicijativa o referendumu o braku, ali i sindikate koji su tražili referendum o monetizaciji autocesta. Jednako tako, Leko je primio članove Stožera za obranu hrvatskog Vukovara koji su tražili referendum o ćirilici. Luka Bebić također je 2010. primio sindikate koji su bili pokretači referenduma o izmjenama Zakona o radu.

Kako smo već pisali, inicijativa Narod odlučuje traži promjenu članka 72. Ustava RH te dodavanje članka 72.a, pa tako i sam zahtjev za referendumom ima dva pitanja.

Prvo se odnosi na promjene izbornog sustava definiranog u članku 72. tako da se smanji broj saborskih zastupnika sa sadašnjih 100-160 na 100-120 (aktualni saziv Sabora ima 151 zastupnika, op. a.), da se na izborima umjesto jednog može zaokružiti tri preferencijalna kandidata, da izborne jedinice prate granice županija, da se izborni prag smanji s pet na četiri posto te da birači mogu, osim izlaskom na birališta, glasati dopisnim i elektroničkim putem.

Drugo referendumsko pitanje odnosi se na smanjenje prava zastupnicima koji su izabrani iz redova nacionalnih manjina. Naime, njima bi se ukinulo pravo da u Saboru glasaju o povjerenju Vladi, kao i o donošenju državnog proračuna.