'Zar vi nemate pametnija posla?'upitao je novinare ravnatelj KBC-a Rijeka Herman Haller kada je izišao iz vozila i ugledao nas u velikom broju ispred bolnice na Kantridi. Među nama su stajali i očajni roditelji bolesne djece, koji noćas oči nisu sklopili od brige.

'Kakve koristi od Zagreba kada ni tamo nema mjesta', govore naglas, promišljajući kamo će voditi svoje najmilije na kemoterapije ukoliko to ne bude moguće u Rijeci. 'Ovdje ih se liječi devetero, a još ih 20-ak svakodnevno dolazi u dnevnu bolnicu. Nemamo gdje ni sjesti', priča Loredana Kordin iz Labina, čiji 11-godišnji sin boluje od leukemije. 'Šok mi je svakoga dana kad vidim sina koji više ni na noge ne može, a ovaj sada je neopisiv', kroz suze dodaje majka 19-godišnjaka iz Ogulina Ankica Vuković

Ravnatelj je, nakon sastanka s čelnicima Klinike, izišao razgovarajući na mobitel s ministrom zdravstva Rajkom Ostojićem, a mi smo napunili istu prostoriju, zajedno s desetak brižnih roditelja i dočekali ga. 'Medijski incident izazvao je pažnju koja nije primjerena', započeo je ravnatelj Haller te nastavio: 'Uvođenjem smanjivanja limita svim bolnicama u Republici Hrvatskoj došlo je do njegove preraspodjele i smanjivanja limita pojedinim klinikama. U ovom trenutku imamo problem na Klinici za pedijatriju zbog znatno povećane potrebe za financijskim sredstvima - nedostaje oko 400 tisuća kuna da bi se mjesec završio.'

Predložio je, nastavio je, Stručni kolegij KBC-a Rijeka, koji čine svi predstavnici svih klinika, kliničkih zavoda i centara u KBC-u. 'To vijeće, koje je savjetovno tijelo meni kao ravnatelju bilo je protiv toga da se iz drugih klinika oduzima novac i predodjeljuje drugim klinikama. Nisu bili protiv liječenja djece i osudili ih na smrt, kao što je napisano u medijima, već su skrbili za sve svoje bolesnike koji dolaze na njihove klinike', kazao je, napomenuvši da KBC na godišnjoj razini primi oko 47 tisuća bolesnika koji prosječno leže osam dana, a kroz poliklinike ih prođe 750 tisuća te da ni u jednom trenutku, u 12 godina koliko je ravnatelj, nije bilo upitno pružanje zdravstvene zaštite.

Zaključno, djeca koja inače dolaze iz Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije i dalje će se liječiti na Kantridi, poručio je te objasnio da će se potrebni novac zasad racionalizirati na nemedicinskom dijelu (održavanje, informatika...). Prema njegovim riječima, svaka hematoonkologija mjesečno troši oko 250 tisuća kuna, a veliku pomoć očekuje od Ministarstva zdravstva.

Upozorio je da je Uprava bolnice u proteklih mjesec dana dobila niz pisama od farmaceutskih tvrtki koje prijete blokadom lijekova zbog neredovitosti plaćanja te da KBC Rijeka danas ima dug od 250 milijuna kuna. Obznanio je i pozitivnu vijest, koju je, rekao je, upravo primio od ministra, da će se formirati povjerenstvo na nacionalnoj razini vezano za hematoonkologiju koje će imati funkciju uravnoteženja i donošenja ukupne odluke o načinu provođenja zdravstvene zaštite najteže oboljeloj djeci.
'Čuo sam da su i roditelji ovdje', rekao je potom, te se okrenuo prema njima, pozdravio ih i ispričao im se zbog 'neljudskog načina na koji su sazvani'.

Novinari su ga upitali što se zapravo jučer dogodilo i u čemu je onda bio problem. 'Ja ne znam gdje je problem', odgovorio je i dodao da svaki predstojnik klinike, u ovom slučaju prof. Igor Prpić, koji je sjedio do njega i koji je jučer obavijestio roditelje da lijekova ima za još samo par dana, financijski svakodnevno raspodjeljuje terapije na pacijente te da terapija na ovoj klinici, po njemu, nikad nije dolazila u pitanje. 'Novac je bio osiguran do petka, danas je petak, pa za boga miloga, ne može se desiti da se ne da terapija', rekao je.

Prof. Prpić potvrdio je da je on jučer razgovarao s roditeljima i odmah obavijestio ravnateljstvo te da je oko 11 sati dobio informaciju da je problem s lijekovima riješen za sedam idućih dana, a roditelje je zamolio za strpljenje. Upitan zašto se u groznoj financijskoj situaciji sve prelama na bolesnim ljudima kojima je iznimno teško, dr. Haller je rekao da 'situacija nije grozna nego dobra' i pozvao na razumijevanje ukupne financijske moći države koja ovisi o ukupnosti rada. 'Na nama je da novac bolnice najracionalnije preusmjerimo. Potrebe su uvijek veće od mogućnosti. Osigurali smo sredstva do kraja tjedna, drugi tjedan ćemo vidjeti, a dalje se nadam da će se državni proračun puniti i da ćemo dobivati naše limite.'

'Vi se tome nadate! A što ćemo mi?', upitala ga je jedna majka, na što joj je ravnatelj odgovorio da ne puni on državni proračun. 'Meni dijete tamo leži, ja ne znam što ću danas s njim. Da nema prof. Roganović, ne znam kako bih!', nastavila je. Drugi je roditelj kazao da sada ispada da su upravo roditelji izazvali 'bezveznu halabuku' jer su problem povjerili novinarima. 'Da', rekao mu je ravnatelj, zbog čega su povisili glas svi roditelji. 'Imajte povjerenja u sustav, u ljude. Ja sam ravnatelj KBC-a Rijeka i dok sam ja tu, vi mirno spavajte', pokušao ih je smiriti dr. Haller.

Pročelnica Odjela za hematoonkologiju na Kantridi, prof. Jelena Roganovićsuznih je očiju slušala neugodnu raspravu u kutu prostorije pa se oglasila: 'Ja sam roditeljima rekla da su problem lijekovi jer je na jutarnjem stručnom kolegiju tako rečeno i uputila ih na predstojnika Klinike prof. Prpića, koji im je to i potvrdio.'

'Kad imamo problem unutar sustava, onda se on ondje i rješava. Ovako unosimo samo nemir', ponavljao je dr. Haller.
'Tko je rekao prof. Roganović da nema lijekova?', uslijedilo je novinarsko pitanje, na što je ravnatelj odgovorio da taj nije imao ovlasti reći bilo što te da će se zbog toga provesti unutrašnja istraga.

Upitan jesu li se jučer izdavali lijekovi, dr. Haller je rekao da jesu i da su bili osigurani do danas. 'Lijekovi se nisu izdavali u devet sati, ali jesu u 11', ispravio ga je prof. Prpić. Skup je završio, a roditelji bolesne djece, donekle zadovoljni što su imali priliku razgovarati s ravnateljem, i dalje će, kažu, živjeti u neizvjesnosti.