O tome su u HTV-ovoj emisiji Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića raspravljali Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta VERN; Gordan Akrap s Insitituta za istraživanje hibridnih sukoba; europarlamentarka Sunčana Glavak (HDZ); europarlamentarac Tonino Picula (SDP); te Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu.

Vlatko Cvrtila rekao je da je dizajn Dana pobjede u Moskvi bio isti kao i prošlih godina. Međutim, na ovoj proslavi nije bilo ratnih veterana iz drugih država, kao ni ministara vanjskih poslova drugih zemalja. Koji je cilj današnjeg govora? Cvrtila je naglasio da se očekivao Putinov govor, te se smatralo da bi se u govoru moglo saznati kakav će biti nastavak rata, odnosno agresije na Ukrajinu. Čak se špekuliralo da bi rat mogao završiti do Dana pobjede i proglasiti određena pobjeda. No, stvari u Ukrajini ne idu onako kako su to zamislili Kremlj i Putin. Stvari su se mijenjale u hodu, kao i strategije. Sada je koncentracija na istoku Ukrajine, što ne može biti proglašeno kao neka pobjeda.

'Ako usporedimo njegov govor na dan kada je učinio agresiju na Ukrajinu, i ovaj današnji - oni se razlikuju u narativu. Tada nije bilo spominjanja Zapada, nije bilo spominjanja Rusije kao žrtve. Danas je Rusija žrtva. Rusija se ne bori protiv Ukrajine nego protiv cijelog Zapada. To je možda narativ koji će možda polako pripremati taj kraj rata koji će onda imati neku drugu priču, a ne onu s kojom je cijela agresija započela. Međutim, iz ovog govora, ali i iz budućih govora Putina - teško možemo zaključiti o tome kako on planira završiti ovaj rat. Sve ono što je on govorio od 24. veljače do danas je ukazivalo na eskalaciju i na to da on ima namjeru nastaviti taj sukob, bez obzira na to kako će ga on nastavljati. Tako da ni danas ne možemo govoriti o nekom posebnom optimizmu i početku kraja ovog sukoba što bi svi na Zapadu željeli', poručio je Cvrtila.

Gordan Akrap rekao je kako se vrhovni zapovjednik ruske vojske nije pojavio na paradi. I to odudara od dosadašnjih primjera. Pitanje je zašto se nije pojavio.

'Smatra li se njega krivim za kolaps oružane agresije na Ukrajinu ili je on uistinu tako ozbiljno ranjen. To ja ne bih tako lako odbacio obavještajne podatke da je on ozbiljno ranjen', istaknuo je.

Putin se danas opravdavao i poručio kako ne želi globalni rat. Akrap je naglasio kakao je tu u suprotnosti s dosadašnjim njegovim najavama i izjavama nekih njegovim ministara. Dodao je kako ga i dalje neke stvari iz današnjeg govora tjeraju na zabrinutost, primjerice i dalje negiranje Ukrajine.

'Gruzija želi ići prema Europskoj uniji, želi ići prema NATO savezu i mi ćemo preventivno napasti Gruziju svim sredstvima kojima raspolažemo. Doduše danas su ta sredstva bitno slabija i suočavaju se s ozbiljnim izazovima', rekao je.

Poručio je kako je poruka povratku preventivnih ratova jako opasna. Akrap je kazao da je Putin u svom govoru rekao da se borbe vode u Donbasu, a to nije tako. Možda želi poslati poruku - dajte mi Donbas i ja ću se zaustaviti.

'No, to je ono što mi već dugo govorimo, ne pita se samo Rusiju za zaustavljanje rata. Rusija sada može dobiti određena područja, zbog situacije, međutim, ukrajinske borbene snage, potpomognute s tehnologijom koja dolazi, uz snažnu obavještajnu potporu pokazuju mogućnosti i sposobnosti da vrate neka područja. Rusija se ne nalazi u poziciji da može nešto naređivati'. Rusija će biti pobijeđena, ali ne smije biti ponižena, naglasio je Akrap. Dodao je kako smatra pozitivnim što je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković posjetio Ukrajinu.

Sunčana Glavak rekla je da se u Bruxellesu komentira posjet Plenkovića Ukrajini. Nakon čelnika europskih institucija, predsjednik Vlade RH posjetio je Ukrajinu, te je taj posjet, kazala je Glavak, bio zaista državnički potez. Možda je čak bio i vizionarski.

'Nemojmo smetnuti s uma da već godinama Andrej Plenković, i kada nije bio predsjednik hrvatske Vlade, još kao zastupnik u Europskom parlamentu, snažno je zagovarao europski put Ukrajine. Tako da Ukrajinci imaju veliko povjerenje u našeg premijera, smatraju ga istinskim prijateljem, što je on jučer i pokazao', poručila je Glavak. Hrvatska je na pravoj strani povijesti i na pravoj strani morala, dodala je.

Glavak je napomenula da Ukrajina neće preko noći ući u Europsku uniju, ali EU daje snažnu potporu Ukrajini u ovom ratu. 'Ukrajina treba postati članica Europske unije', dodala je. Naglasila je kako je Putin u današnjem govoru opet imao zamjenu teza, ali u govoru nije proglasio pobjedu.

Picula: Rat u Ukrajini izazvao je tektonske promjene u samoj percepciji Europske unije

Tonino Picula istaknuo je da Putinov govor nije bio govor vođe, koji objavljuje nedvojben uspjeh u ratu.

'Po mom mišljenju bio je to puno više govor političara koji traži opravdanje za neuspjeh. U govoru nije bilo snage argumenata, a nema argumenata o snazi na bojištu. Ruska vojska nije realizirala svoje zamišljene ciljeve. Ja mislim da predsjednik Putin ima znatno precizniju sliku o tome u što se upustio, nego prije tri mjeseca kada je vrlo vjerojatno povjerovao vlastitim, lažnim vijestima, dezinformacijama o kritičnom stanju u Ukrajini', dodao je. Picula je kazao kako je rat u Ukrajini izazvao tektonske promjene u samoj percepciji Europske unije.

Goran Bandov kazao je da Hrvatska i Ukrajina imaju vrlo dobre odnose još od prije trideset godina. Ukrajina je bila među prvim zemljama koje su priznale suverenost i samostalnost Hrvatske. Od tada razvijamo gospodarske, političke, kulturne i akademske odnose. Oni nisu na onom nivou na kojem bi trebali biti, ali zadnjih godina imamo snažniji zamah u svim tim prostorima međudržavne komunikacije. U zadnjem posjetu također se razgovaralo i o gospodarskoj situaciji. U integracijama Hrvatska ima svježeg iskustva, pa može pomoći Ukrajini. Vjeruje da će Ukrajina uskoro ući u Europsku uniju.

Cijelu emisiju Otvoreno možete pogledati ovdje.