'Budući da znamo tko je optužnice sastavio, ne bi ih trebalo ozbiljno shvatiti, no ne trebamo biti i potpuno neozbiljni. Naime, treba imati na umu da je Branimir Glavaš pravomoćno osuđeni ratni zločinac, da je protiv Tomislava Merčepa podignuta optužnica u Hrvatskoj za ratne zločine, te da se Šeksa prečesto spominjalo u tom kontekstu. Upravo zbog toga se ne smijemo držati neozbiljno, već bismo i sami trebali istražiti neke stvari kako bi se skinula ta stigma ratnih zločina', prokomentirao nam je najnovije optužnice iz Srbije politički analitičar i bivši član HHO-a Jaroslav Pecnik

Naime, kako je jučer pojasnio Vekić, radi se o optužnicama koje su prepisane od optužnica srpskog Vojnog tužilaštva iz 1992. u kojima se Šeksa, Vekića, Glavaša i Merčepa te 40 vukovarskih branitelja tereti za ubojstvo 13 civila i šest neidentificiranih osoba u Borovu Naselju. Međutim, kako je za Jutarnji list ustvrdio Vekićev beogradski odvjetnik Krsto Bobot, optužnica je utemeljena na iskazima hrvatskih vojnika koji su bili zarobljeni po logorima u Srbiji. Upravo to neodoljivo podsjeća na slučaj Tihomira Purde, no ako se pita političkog analitičara i također bivšeg člana HHO-a Žarka Puhovskog, slučaj Purda se ne može ponoviti 'jer ovaj put nijedno ime nije na listi Interpola.'

'O optužnici dovoljno govori i da se za 20 ljudi, od onih 40 koji su optuženi, kao opis kaznenog djela stavlja da su pucali na jedinice JNA ili postavljali mine, što nikako ne može biti ratni zločin. To naravno ne znači da pojedinci nisu počinili ratni zločin', kaže Puhovski

Optužnice ne bismo trebali tretirati kao pravne dokumente, smatrao Puhovski i dodaje: 'One se tako i tako koriste za dizanje tenzija u javnosti.'

Na politikantstvo upozorava i Pecnik, koji kaže da optužnice treba sagledati u u kontekstu činjenice da je i u Hrvatskoj, ali i u Srbiji predizborno vrijeme.

'Ovo je tema koja se uvijek može eksploatirati. Ti repovi iz prošlosti vezani uz ratne zločine će se povlačiti i izvlačiti kad god kojoj državi to treba, bilo da se radi o Hrvatskoj, Srbiji ili BiH', rekao je Pecnik

Iako su vladajuće i pravosudne mudre glave još u ožujku, nakon što se javnost uznemirila zbog Purde, raspravljali kako odgovoriti na srbijanske optužnice, Kosor je tek danas najavila da će se krenuti u izradu zakona kojim bi se svi akti pravosudnih tijela i i vojnih sudova bivše JNA i bivše države proglasili ništetnima.

'U praktičnom smislu takva ideja ne znači ništa i podsjeća na razgovor Kosor s bankarima', iznio je svoje mišljenje Pecnik. S druge strane Puhovski kao rješenje ove situacije s optužnicama vidi pokretanje'postupka pravne sukcesije u kojem će određena država kojoj su ustupljeni dokazi pokrenuti postupak protiv svojih državljana, u skladu s njenim zakonima'.

Blagonaklona ideji vladajućih nije bila ni predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu Zlata Đurđević, koja je komentar ipak dala s rezervom, s obzirom da se još ne zna kako će taj zakon izgledati i na koji način će vladajući pokušati nadmudriti srbijansku stranu.

'Ovo ovako zvuči besmisleno i pravno nemoguće. Ne možemo zakonom proglasiti ništetne odluke druge države. No treba vidjeti kako će se sve to formulirati u zakonu', zaključila je Đurđević