Hrvatska, čiji je ekonomski razvoj ugušio najkrvaviji sukob u Europi od Drugog svjetskog rata, pokušava oživjeti rast nakon četiri godine recesije ili stagnacije. Čak 10 milijardi eura (13 milijardi dolara) iz EU fondova moglo bi do 2020. modernizirati željeznice iz doba komunizma, kanalizaciju i mostove, diversificirati domaću industriju kojom dominiraju turizam i uslužna djelatnost i donijeti životni standard kakav imaju istočne članice EU-a, poput Češke, Slovačke i Poljske.

Jedina preostala članica EU-a koja još treba odobriti pristupanje je Njemačka, čiji je Donji dom zakazao konačno glasovanje za ovaj tjedan. Kancelarka Angela Merkel favorizira hrvatsko članstvo, piše Bloomberg.

Šesnaestomjesečna vladavina socijaldemokrata na čelu s premijerom Zoranom Milanovićem pokušava privući investitore. Europska dužnička kriza krivac je za to što su 2012. izravna strana ulaganja u Hrvatsku pala na gotovo jednu petinu od 4,2 milijarde dolara koliko su iznosila 2008., prema podacima središnje banke. Tempo je usporen od kraja 1990-ih, kada su njemački Deutsche Telekom i Siemens, zajedno sa švedskim Ericssonom investirali u Hrvatsku.

'Uložili smo u Hrvatsku jer smo se nadali da će se ova zemlja jednog dana pridružiti Europskoj uniji', rekao je Andreas Treichl, predsjednik uprave Erste Group Bank AG, švedskim ulagačima u travnju u Zagrebu. 'No ulazak u EU ne rješava probleme, a ako Hrvatska ne privuče investitore, neće postići očekivano.'

'Ključno je da Hrvatska iskoristi pristupanje kako bi ubrzala oporavak pomoću greenfield ulaganja kojima bi povećala izvoz i pomoću maksimalnog iznosa iz EU fondova', rekao je Vladimir Gligorov, ekonomist s Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije. 'U konačnici, to ovisi o Hrvatskoj.'

Kao nusproizvod ulaska, mnoge hrvatske tvrtke će imati obvezu plaćanja novih carina ili viših carine balkanskim susjedima, s kojima su uživali sporazum o slobodnoj trgovini. A na novom duty-free tržištu Europske unije suočit će se s većom konkurencijom.

To brine i Vandrija Montabela, predsjednika uprave Maraske d. d. Zadar. Tvrtka je poznata po proizvodnji likera od višnje maraschino, spravljenog po zadarskom receptu koji datira iz 1768. godine.

'Tržište EU-a predstavlja veliki potencijal, ali to je ujedno i najzasićenije, najzahtjevnije tržište', rekao je Montabelo za Bloomberg.

'Ne spavam noću jer razmišljam kako natjerati nekoga da kupi naš proizvod.'

Maja Biloglav, 34-godišnja Zadranka, prisjetila se kako je kao dijete morala napustiti Zadar. Srpska vojska došla je do samih predgrađa Zadra te je virtualno odvojila jug od ostatka zemlje.

'Sve to sada pripada prošlosti. Nakon svega što smo prošli, budućnost izgleda sjajna. Europska unija nije savršena, ali izgleda kao jedina realna opcija za nas', kazala je Biloglav za Bloomberg.

Više možete pročitati ovdje