Ogroman broj novih raketa - a koje je prvi pokrenuo SpaceX Elona Muska - mogao bi pogoršati taj problem jer će rastuća komercijalna svemirska industrija dijeliti zračni prostor s desecima tisuća putničkih zrakoplova. U međuvremenu bespilotne letjelice i očekivana pojava električnih zrakoplova s vertikalnim uzlijetanjem i slijetanjem (eVTOL), takozvanih letećih taksija, samo će zakomplicirati upravljanje na nižim razinama zračnog prostora, a na kojima zrakoplovi polijeću i slijeću.

Predviđa se da će broj putničkih zrakoplova porasti za trećinu, na više od 36.000 njih do 2034. godine, prema konzultantskoj kući Oliver Wyman. Do tog trenutka oni će dijeliti nebo s više od 10.000 eVTOL-ova i tisućama lansiranih raketa, piše Financial Times.

Zato stručnjaci za zrakoplovstvo vjeruju da će se način upravljanja zračnim prostorom morati promijeniti.

Sve je više problema u zraku

'Više je korisnika i više vozila koja žele koristiti zračni prostor... Način na koji pružamo usluge vjerojatno će se morati značajno promijeniti', rekao je Eduardo Garcia, viši menadžer u Cansu, tijelu koje predstavlja industriju upravljanja zračnim prometom. 'To je ključna tema i neće biti laka. Naša je industrija kritična za sigurnost', dodao je.

Problemi s kojima se suočavaju zračni prijevoznici ilustrirani su prošlog mjeseca, kada je Qantas odgodio nekoliko letova između Australije i Južne Afrike nakon što je američka vlada upozorila na opasnost od ulaska dijelova rakete SpaceX-a u atmosferu iznad južnog Indijskog oceana.

Chris Quilty, suizvršni direktor konzultantske tvrtke za svemirsko poslovanje Quilty Space, rekao je da bi Qantasova kašnjenja mogla biti 'vrh sante leda' u brzorastućoj svemirskoj industriji.

Osim toga, mnoštvo novoosnovanih tvrtki cilja na stvaranje proizvoda poput lijekova u svemiru korištenjem prednosti mikrogravitacije. 'Ovo je Divlji zapad. Brzina kojom se sve to događa počinje utjecati na zrakoplovnu zajednicu', dodao je Quilty.

Golemi rizici

Najnoviji prekid Qantasovih letova bio je posljedica 'kontroliranog ponovnog ulaska' dijelova SpaceX-ove rakete, pri čemu se dio raketnog boostera vraća na Zemlju kako bi sletio na oceansku platformu ili lansirnu rampu na kopnu. Međutim 'nekontrolirani ponovni ulazak' svemirskih objekata - odnosno njihov povratak na Zemlju bez navođenja - potencijalno predstavlja veći rizik.

Godine 2022. stotine letova bile su odgođene te je španjolski zračni prostor djelomično zatvoren zbog ostataka kineske rakete.

Dok regulatori sve više zahtijevaju planove za deorbitu na kraju životnog vijeka satelita i raketa kako bi pokušali smanjiti količinu svemirskog otpada, ne postoji univerzalno pravilo koje osigurava kontrolirani povratak svih svemirskih letjelica u Zemljinu atmosferu i to u zračnom prostoru iznad udaljenih regija.

Obično je to rezervirano za veće satelite ili svemirske letjelice i zahtijeva dodatno gorivo te napredne sustave navođenja, što značajno povećava cijenu i složenost misije. Umjesto toga, mnogi operateri koriste pasivan pristup deorbitaciji nefunkcionalnih satelita ili raketnih tijela, oslanjajući se na gravitaciju Zemlje da povuče krhotine u atmosferu, u kojoj će većina izgorjeti.

Ključno sigurnosno pitanje

Ken Quinn, partner u odvjetničkoj tvrtki Clyde & Co i bivši glavni savjetnik FAA-e i Flight Safety Federationa, rekao je: 'Upravljanje orbitalnim otpadom postaje ključno sigurnosno pitanje i izazov za kontrolu zračnog prometa, što znači da predstavlja sve veću prijetnju komercijalnom zrakoplovstvu i njime treba bolje upravljati.'

U studiji, objavljenoj prošlog mjeseca u znanstvenom časopisu Nature, akademici sa Sveučilišta British Columbia u Vancouveru otkrili su da, iako je vjerojatnost sudara svemirskog otpada sa zrakoplovom niska, 'rizik raste zbog povećanja njegova broja, kao i letova'.

Njezini autori Ewan Wright, Aaron Boley i Michael Byers upozorili su da bi neuspjeh u opremanju raketa sustavima koji osiguravaju kontrolirani let do područja udaljenih od ljudi i zrakoplova mogao imati strašne posljedice. 'Čak i mali komad krhotine može biti razoran za zrakoplov', stoji u studiji.

U nižim dijelovima zračnog prostora i naširoko dostupni mali dronovi predstavljaju izazov za zrakoplovne tvrtke. Možda najznačajniji incident dogodio se kada je londonska zračna luka Gatwick zatvorena 36 sati u prosincu 2019. nakon izvješća o letu dronova, što je utjecalo na oko 140.000 putnika.

Očekuje se da će se veće letjelice na baterije - koje prevoze putnike i polijeću te slijeću poput helikoptera - također probiti u komercijalnu upotrebu u narednom desetljeću.

Prototipovi se već testiraju

Iako je industrija eVTOL-a često bila preoptimistična u predviđanju kada će ovi zrakoplovi biti certificirani za prijevoz putnika, mnoge tvrtke već testiraju prototipove, a stručnjaci vjeruju da je njihova komercijalna upotreba samo pitanje vremena.

Bainova studija iz 2024. sugerira da bi komercijalne usluge zračnog taksija mogle započeti u sljedeće dvije do tri godine, a da će im trebati oko desetljeće za 'dostizanje razmjera'. Svi ti leteći taksiji - koji u konačnici neće imati pilote - morat će biti sigurno integrirani u zračni prostor.

Regulatori i agencije za upravljanje zračnim prometom u Europi i SAD-u užurbano se pripremaju za novu eru, uvrštavajući svemirske letjelice i leteće taksije u mrežu kontrole zračnog prometa.

Bit će potrebna pomoć umjetne inteligencije

Savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) objavila je da je smanjila slučajeve zatvaranja zračnog prostora zbog svemirskih vozila s prosječnih 'više od četiri sata' po lansiranju na 'više od dva sata'. No kako se broj tih letjelica bude povećavao, tradicionalna kontrola zračnog prometa mogla bi dosegnuti svoje granice.

Garcia iz Cansa smatra da će odgovor na taj izazov biti automatizacija: 'Postoji ograničenje što se tiče ljudskih kognitivnih sposobnosti za upravljanje vozilima različitih brzina i performansi u sve gušćem zračnom prostoru. Trebat će nam više automatizacije i umjetne inteligencije da bi podržale način na koji će sve to funkcionirati.'