Istaknuo je to međimurski župan Ivica Perhoč, koji je zajedno s varaždinskim županom Predragom Štromarom te krapinsko-zagorskim županom Sinišom Hajdašem Dončićem potpisao dokument u kojem tri sjeverozapadne županije traže da država prepusti više novca i ovlasti lokalnoj samoupravi, zatim da se ustroje fondovi za sufinanciranje projekata koji su važni za županije i državu, odnosno da se država više uključi u financiranje lokalnih projekata od strateške važnosti jer će uskoro dodatno pasti izvorni prihodi jedinca lokalne samouprave.

Pad prihoda

'Što zbog krize, a što zbog reforme poreza na dohodak izvorni prihodi proračuna Međimurske županije past će sa 43 na 39 milijuna kuna, a slično će se nakon 1. srpnja dogoditi i u ostalim županijama. Podržavamo napore koji vode izlasku iz krize, ali ne i ove mjere Vlade koje idu na štetu proračuna jedinica lokalne samouprave. Isto tako ne želim klečati niti nekoga za vući za rukav da bismo došli do više novca, već to treba sustavno riješiti', rekao je međimurski župan zalažući se za decentralizaciju Hrvatske, odnosno promjenu nekih antirecesijskih mjera koje utječu na lokalne proračune.

Iako su župani, gradonačelnici i načelnici birani izravno, kako je upozorio Štromar, zbog sadašnjeg malog obujma financiranja jedinica lokalne samouprave zapravo postaju sve više državni službenici koji samo služe prebacivanju novca iz državnog proračuna prema bolnicama i školama, a vrlo malo za vođenje lokalne razvojne politike.

Premala izdvajanja iz državnog proračuna

'Gotovo 70 posto županijskog proračuna čini novac koji samo distribuiramo, a dobar dio preostalog dijela odlazi na plaće naših službenika koji uglavnom provode taj, u biti, državni posao. Neću vjerovati da su samo zbog toga ustrojene županije jer nam nisu za to potrebne, nego radi boljitka građana koji svoje potrebe mogu učinkovitije rješavati na lokalnoj i regionalnoj nego na državnoj razini', ustvrdio je varaždinski župan.

Međutim, u Hrvatskoj, kako je dodao krapinsko-zagorski župan, tek nešto više od 10 posto ukupnih poreznih prihoda ide županijama, gradovima i općinama, a ostalo u državni proračun.

'Od 1. srpnja jedinicama lokalne samouprave ići će i manje od 10 posto ukupnih poreznih prihoda, dok je prosjek u EU 25 posto, u Finskoj više u 40, a u Danskoj čak 60 posto. Po razvoju tih zemalja vidi se da se sredstva učinkovitije troše ukoliko se to radi s nižih razina. Nasuprot tome, samo u Grčkoj jedince lokalne samouprave raspolažu s manje poreznih prihoda nego što je slučaj u Hrvatskoj, i to s oko šest posto', upozorio je Štromar te najavio da će zajednica županija do listopada izraditi stručan dokument o decentralizaciji, čije provođenje očekuju od Vlade.