Dok se mnogi, naime, raduju posjetu, istovremeno jedan dio javnosti upozorava da Papin dolazak neće utjecati na državnu i vjersku elitu u Bosni i Hercegovini te će njegov posjet biti vrlo brzo zaboravljen.

Papinom posjetu osobito se raduje fra Petar Jeleč, teolog i povjesničar te profesor na franjevačkom Filozofsko-teološkom fakultetu u Sarajevu, kojem je sadašnji poglavar Katoličke crkve, uz Ivana XXIII, najdraži papa koji je dosad sjedio na papinskoj stolici. 'On je skroman i autentičan čovjek i to djeluje vrlo privlačno mnogim ljudima bez obzira na njihovu vjersku pripadnost. No papa Franjo ne kotira baš dobro kod konzervativnih vjernika i nemalog broja biskupa i kardinala, što se može vidjeti i iz intrervjua koji daju pojedini crkveni ljudi u svijetu', misli Jeleč, dodajući da je papa Franjo upravo najveću kritiku kardinalima, biskupima i svećenicima uputio imenujući 15 bolesti od kojih boluju crkveni ljudi, što mu mnogi nisu oprostili.

'Vrlo mi je drago što Papa stiže u Sarajevo, ponajprije zbog običnog svijeta, jer je ovoj zemlji itekako potrebno pozitivnih događaja, a Papin posjet to svakako jest. Papa Franjo dolazi svima, i katolicima, i muslimanima, i pravoslavcima, ali i ateistima i agnosticima, te vjerujem da će on uputiti poruke optimizma i nade zemlji u kojoj su narušeni međuljudski, međunacionalni i međuvjerski odnosi', smatra teolog koji ne vjeruje da će zbog Papina posjeta politički i vjerski establishment išta promijeniti u svom dosadašnjem djelovanju. Jeleč se u razgovoru za tportal povodom posjeta Svetog Oca, osvrnuo i na nedavni komentar Nine Raspudića, filozofa, publicista i političkog komentatora, u kojem je istaknuo tvrdnju da su 'Hrvati razočarani što papa dolazi u Sarajevo, a ne u Hercegovinu'. Jeleč je Raspudiću poručio kako 'mogu biti razočarani samo on i njegovi sponzori, a koliko su razočarani sami Hrvati i običan svijet, vidjet će se u subotu'.

Na Papin posjet osvrnuo se i Dubravko Lovrenović, bosanskohercegovački medievalista i profesor srednjovjekovne povijesti na sarajevskom Filozofskom fakultetu. Lovrenović smatra da će posjet poglavara Rimokatoličke crkve isključivo pridonijeti samoreklami političara i vjerskih vrhova u Bosni i Hercegovini. 'Papin posjet, uostalom, kao i prethodna dva posjeta pape Ivana Pavla II, vrlo brzo bit će zaboravljen. Dolazak Pape isključivo će iskoristiti političari koji će posjetom pokušati prikriti vlastitu neinventivnost i nerad. Iz crkvenih krugova, pak, čujemo stalno iste riječi: nada, budućnost, tolerancija i povratak, odnosno ostanak Hrvata u BiH, državi za koju mnoge znanstvene analize pokazuju da je propala država i u kojoj nema mjesta za rješavanje tzv. hrvatskog pitanja', tvrdi Lovrenović.

Svetog Oca povodom posjeta Sarajevu, ispred Srpske pravoslavne crkve dočekat će episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, koji se raduje dolasku rimokatoličkog poglavara. 'Papa je poglavar rimokatolika i on prvo treba sjetiti rimokatolike što im predstavlja veliku radost, a čim je to radost za njih, trebala bi biti radost i za nas', smatra episkop, dodajući kako je dolazak Svetog Oca prilika za međureligijsku komunikaciju i dijalog među narodima.

Poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović istaknuo je još ranije kako i muslimani u toj zemlji s radošću očekuju posjet pape Franje 'Tako je bilo kada nas je posjetio veliki prijatelj BiH papa Ivan Pavao II, a isto vrijedi i za papu Franju. To je ne samo moje stajalište, nego stajalište cijele Islamske zajednice u BiH. Glavni naglasci njegovih dosadašnjih nastupa su briga za siromašne i napuštene, a to bi trebala biti univerzalna vrijednost za sve', zaključuje reis Kavazović.

Banjalučkom biskupu Franji Komarici ovo je drugi papa kojem će biti domaćin, s obzirom na to da je u Banjaluci dočekao papu Ivana Pavla II. u lipnju 2003. godine. Ovaj biskup se u prethodnih 30 godina upoznao i s trećim papom, Benediktom XVI.

'Svaki papa je, prije nego što je postao papa, imao svoje ljudsko iskustvo. Ivan Pavao II. je dolazio iz komunističkog svijeta, papa Benedikt je bio vrhunski intelektualac i profesor, dolazio je iz svijeta znanosti, a ovaj papa dolazi iz rubnog, zaboravljenog, prekriženog svijeta. Iz svoje zemlje u kojoj su razlike između bogatih i siromašnih daleko gore, teže, nego kod nas u Europi, pa i u BiH. Ima ta iskustva neposrednog kontakta s malim, obespravljenim, jadnim čovjekom. To papa nosi sa sobom i zato je njemu taj čovjek kao bogoliko stvorenje toliko blizak', rekao je Franjo Komarica u razgovoru za Anadolu Agency

Na pitanje o tome koja bi mogla biti osnovna poruka Papina posjeta Bosni i Hercegovini, Komarica je odgovorio kako je uvjeren da je Papa upoznat sa situacijom u BiH, pogotovo situacijom katolika, koja je nezavidna, zapravo vrlo dramatična.

'Nju se službeno uspoređuje sa situacijom kršćana u Iraku, Siriji, Palestini, Nigeriji, gdje se kršćanstvo progoni, gdje se kršćani ubijaju. Ovdje je nestalo kršćana katolika u pola zemlje, u pola se također naglo topi. To ne može ne zabrinuti Svetu stolicu, prijašnje pape Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. upozoravali su političare i bodrili domaće ljude: Stanite ljudi, to je vaša domovina. Što je sporno, vi imate zaduženje da djelujete mirotvorno, da djelujete konstruktivno, da izgrađujete svoju zemlju, nema nitko pravo da to postavlja u pitanje. Vi trebate se okrenuti odlučni i jači malo, evo, za ostvarivanje normalnog života za sebe, ali i za svoje susjede. Mislim da će biti centralna poruka: Ljudi, vi možete i trebate živjeti zajedno, međusobno se ne samo uvažavati, nego se i pomagati. Mi znamo da mi to možemo, ali nemamo, nažalost, dovoljno odlučnih, jakih i složnih političkih vođa i lokalnih i međunarodnih. Međunarodna zajednica je učinila ovako jednu nebulozu s našom državom i s ljudima koji ovdje žive i to je ono problematično, zato kada ovdje dolazi jedan ovako veliki moralni autoritet svijeta, onda je to snažna poruka i međunarodnim akterima koji su ovdje, nažalost, uprljali prste nad nama', istaknuo je Komarica.

Na pitanje može li Papa utjecati na političku situaciju u BiH, Komarica odgovara da 'Sveti Otac ne dolazi slučajno u Sarajevo'.

'To je itekako odvagnuto, on je odgodio neke druge pohode, konkretno Španjolskoj, velikoj zemlji gdje je puno više katolika nego ovdje, ali on očito ovdje dolazi ne samo katolicima, nego svima, kako je sam rekao, svim stanovnicima zemlje, vjernicima muslimanima, vjernicima pravoslavcima, i agnosticima, i ateistima, i židovima, i svim drugim ljudima. Dolazi ovdje da kaže: Želim vam pomoći da vam bude bolje, da živite životom dostojnim čovjeka. Zato želim apelirati na sve one koji su odgovorni za vašu budućnost da urade svoj posao kako treba. Ja radim i ja ću i moliti, sve je u rukama božjim, ali i rukama našim. Bog nam je dao i razum i srce i mogućnost uviđavnosti da se prepoznajemo kao ljudi i da afirmiramo ono što nam je svima zajedničko', kazao je Komarica.