Taj se podatak navodi u Registru neplaćenih kazni, podacima iz prekršajne evidencije, koji se vodi pri Ministarstvu pravosuđa i uprave, a pokazuje da u zadnje tri godine broj neplaćenih kazni kontinuirano raste.

Deset najvećih kazni koje prekršitelji nisu podmirili kreće se u rasponu od 230.000 do 500.000 kuna, a sve su izrečene pravnim osobama.

Tijekom 2019. godine 28.543 počinitelja "zaradila" su 47.834 kazne u ukupnom iznosu od 137,879.280,70 kuna. Godinu poslije, 2020., raste broj prekršitelja na njih 29.336, ali i broj kazni na ukupno 52.142, a ukupni iznos popeo se na 160,850.586,40 kuna.

Uzlazni trend se nastavio i prošle godine kada je evidentirano 34.257 prekršitelja kojima je izrečeno 55.316 kazni u iznosu od 187,534.105 kuna koji nisu podmirili.

Riječ je o svim vrstama prekršaja, od prometnih, preko cijele palete prekršaja protiv javnog reda i mira do kršenja lokalnih propisa.

Iz Registra Jutarnji list nije dobio podatak nad koliko je prekršitelja i za koliki iznos kazni dosad pokrenuta ovrha. Podaci o ovrhama nad novčanim sredstvima koje periodično objavljuje Fina nemaju posebno razvrstane ovrhe zbog neplaćenih kazni, nego zbir po svim osnovama, a među njima prevladavaju neplaćene rate kredita i računi.

Prema podacima Fine od 19. siječnja, ispada da se poduzeća i građani više trude platiti redovne troškove, nego kazne, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.