Nevladine organizacije koje se bave zaštitom djece pozvale su u četvrtak vlasti Bosne i Hercegovine na hitno poduzimanje mjera kojima bi se iz opasnih uvjeta kakvi vladaju u logorima u Siriji i Iraku izbavila djeca čiji su roditelji podrijetlom iz BiH, a borili su se na strani terorističke skupine Islamska država
Bosanskohercegovački uredi organizacija Save the Children, Hope, Homes for Children i World Vision lokalnim su medijima dostavili otvoreno pismo kojim su izrazili duboku zabrinutost statusom i položajem djece čiji su roditelji podrijetlom iz BiH, a ratovali su u Siriji i Iraku.
"Djeca stranih boraca koja trenutno borave u kampovima, pritvorskim jedinicama i domovima za djecu bez roditeljske skrbi u Siriji i Iraku su među najugroženijim kategorijama djece na svijetu. Pored toga što su ova djeca pod okriljem tzv. Islamske države bila izložena konstantnom i ekstremnom nasilju, akutnoj deprivaciji i teškim traumama, ona i dalje borave u vrlo opasnom okruženju koje karakteriziraju aktivni sukobi i velik broj raseljenih civila", stoji u pismu-apelu.
vezane vijesti
Četiri organizacije nisu navele koliko točno djece podrijetlom iz BiH sada boravi u Siriji i Iraku čekajući da netko preuzme trajnu skrb o njima, niti o tome ima pouzdanih podataka, no procjene su kako je riječ o njih između četrdeset i šezdeset.
U velikom broju slučajeva riječ je o djeci koja BiH nikada nisu ni vidjela, jer su rođena na teritoriju kojega su kontrolirali ekstremisti iz bivše Islamske države. S BiH ih povezuje državljanstvo njihovih roditelja pa je ih je ta zemlja teorijski obvezna primiti natrag.
Iako je to dio plana kojega je početkom godine potaknula američka administracija, a vlasti u BiH načelno su pristale na repatrijaciju svojih državljana zarobljenih u Siriji i Iraku, do sada nisu poduzeti nikakvi konkretni koraci kako bi se osigurao povratak žena i djece.
Iz humanitarnih organizacija upozoravaju kako se djeca u sirijskim i iračkim kampovima svakodnevno suočavaju s hipotermijom, upalama pluća, dehidracijom, neuhranjenostću, tuberkolozom i tifusom, a sve su to posljedice veoma loših životnih uvjeta koji tamo vladaju. Ističu kako izvješća s terenu potvrđuju da mnoga djeca trpe posljedice traume i razdvajanja od primarnih skrbnika.
Vlastima u BiH poručili su kako imaju obvezu pridržavati se Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih dokumenta, što konkretno znači osiguranje hitnog povratka u zemlju te reintegraciju u tom okruženju, na što je svojom rezolucijom još 2018. pozvalo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda.
"Djeca nisu odgovorna za postupke svojih roditelja i ne smiju zbog toga biti lišena svojih temeljnih prava. Ova djeca moraju biti tretirana prije svega kao žrtve, a ne kao počinitelji", stoji u apelu.
Za djecu koja eventualno snose neku kaznenu odgovornost i koja su optužena za kaznena djela organizacije pozivaju da se osigura primjena međunarodno priznatih standarda za pravično suđenje.
Prema dostupnim podacima djeca iz BiH uglavnom su smještena u dva kampa u Siriji koja su pod nadzorom kurdskih snaga.
To su kampovi Roj i al-Hol, u kojemu je smješteno na tisuće djece čiji je netko od roditelja ratovao u redovima islamističkih terorista. Prema posljednjim dostupnim podacima u al-Holu boravi više od 70 tisuća osoba, a gotovo 90 posto njih su žene i djeca. Roj je znatno manji i tamo je oko 900 djece, no u oba kampa problemi su isti jer djeca mogu računati tek na najosnovniju zdravstvenu skrb, smještajni uvjeti su loši, a nitko od njih ne ide ni u kakvu školu.
