Tvrdnje ruskog ambasadora u Srbiji Aleksandra Bocan-Harčenka o zapadnjačkoj zavjeri predstavljaju najnoviji napor Moskve da osujeti dosadašnju, uglavnom bezuspješnu diplomatsku kampanju Sjedinjenih Država i Europe da izvuku Srbiju iz ruske orbite i prekine tradicionalno jake veze između dva slavenska i pravoslavna kršćanska naroda, navodi se u tekstu NYT-a.

Mirni ulični prosvjedi u Beogradu održani zbog, kako oporba kaže, namještenih općih izbora 17. prosinca, eskalirali su u nedjelju nakon što su prosvjednici, kako piše New York Times, pokušali upasti u zgradu Gradske skupštine gdje je policija na njih bacila suzavac.

Ruski veleposlanik u televizijskom intervjuu rekao je da postoje 'nepobitni dokazi' da je 'nemire' potaknuo Zapad. Ovim je ponovio tvrdnje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se njegova vlada našla na udaru vanjskih snaga koje traže 'revoluciju u boji', termin koji je skovala Rusija da opiše narodne pobune koje ona uvijek odbacuje kao zapadne zavjere.

'Ovo je bio pokušaj nasilnog preuzimanja državnih institucija Republike Srbije', rekao je Vučić za TV Pink, provladinu televiziju, ismijavajući optužbe za izborne neregularnosti kao 'laži' koje su skovali njegovi politički protivnici.

Nema dokaza da su zapadne vlade potaknule prošlotjedne ulične prosvjede protiv Vučića i onoga što njegovi protivnici opisuju kao pokradene beogradske izbore, piše NYT.

Prosvjedi su nastavljeni i u ponedeljak. Demonstracije koje su predvodili studenti imale su skroman odziv, ali su prosvjednici ipak blokirali promet u centralnoj beogradskoj ulici do sjedišta Vlade.

U izvještaju promatrača izbora iz Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) od prošlog ponedjeljka navodi se da je srpskim biračima dan širok izbor kandidata i da se 'sloboda izražavanja i okupljanja generalno poštuje'. Ali, navodi se, vladajuća stranka je imala prednost jer su 'pritisak na birače, kao i odlučno sudjelovanje predsjednika i sistemske prednosti vladajuće stranke potkopali izborni proces u cjelini'.

Vladajuća Srpska napredna stranka, kako piše ovaj medij, nadmašila je oporbu na izborima, ali je prošla slabije na izborima za Gradsku skupštinu Beograda, izborivši tijesnu pobjedu koju je opozicija pripisala biračima za koje kažu da su ilegalno dovezeni u prijestolnicu iz drugih područja zemlje, sa Кosova i iz Bosne. Prihvatajući poraz na glasanju za novi parlament, oporba je obećala da će poništiti 'namješteni rezultat' na izborima u Beogradu i organizirala je svakodnevne ulične prosvjede tijekom prošlog tjedna.

Zapadne zemlje, koje su oprezne da 'ne spale mostove' sa Vučićem, tihe su u kritikama izbora. Veleposlanik SAD-a u Srbiji, Christopher R. Hill, pozvao je zemlju da se pozabavi 'nedostacima' izbornog sistema, ali je naglasio da se 'američka vlada raduje nastavku rada sa srpskom vladom' i da ta suradnja uključuje regionalna pitanja ali i 'želju Srbije da postane dio obitelji zapadnih naroda'.

Srbija je 2009. godine podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, ali je njezina prijava u zastoju već godinama. Od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači prošle godine, raste pritisak sa Zapada na Vučića da izabere stranu.

Vučić je osudio rusku invaziju na Ukrajinu, ali je odbio pridružiti se europskim sankcijama Rusiji i pokazao samo mali interes za rješavanje dugogodišnjeg spora oko statusa Кosova, kako piše New York Times – 'nekadašnjeg srpskog teritorija koje se proglasilo nezavisnom državom 2008.' godine.

Кosovo, naseljeno uglavnom etničkim Albanacima, prekinulo je veze sa Srbijom nakon NATO bombardiranja Beograda i drugih gradova 1999. godine zbog čega su čak i mnogi proeuropski orijentirani Srbi postali duboko sumnjičavi prema namjerama Zapada.

Zla krv se polako smirila između Srbije i Zapada, koji je okrivio Кosovo, a ne Vučića, za zaoštravanje tenzija i rasplamsavanje nasilja u pretežno srpskim područjima sjevernog Кosova u rujnu. Taj stav je doveo do optužbi europskih političara i komentatora da pokušavaju 'smiriti' Beograd, jer u Vučiću vide glavnu prijetnju miru na Balkanu. Umjesto da daju Vučiću više slobode da raskine sa tvrdolinijskim srpskim nacionalističkim snagama, blisko povezanim sa Rusijom, kako se Washington nadao, čini se da su ga nedavni izbori samo gurnuli bliže Moskvi.

Poslije sukoba u Beogradu u nedelju navečer, premijerka Srbije Ana Brnabić, bliska Vučićeva saveznica, zahvalila je ruskim sigurnosnim snagama što su podijelile informacije koje ukazuju na zapadnu ruku u prosvjedima, podsjeća NYT.