'U zadnjih 10-ak godina strašno je porastao broj djece koja se nalaze u psihosocijalnom tretmanu, djece koja su visoko traumatizirana zbog neodgovornih roditelja koji njih koriste kao sredstvo međusobnih obračuna ili u bici za podjelu imovine ili bilo koji drugi interes koji odrasli nažalost imaju u onom trenutku kada krene razvod braka', pojasnila je uvodno resorna ministrica Milanka Opačić.

Novim zakonom, dodala je, uvodi se zaštita obiteljskog doma, ali i obiteljska medijacija koja je dosad bila na marginama sustava socijalne skrbi i kojom su se uglavnom bavile nevladine udruge.

'Kad ste imali bilo kakve druge sporove novčane vrste ili neke druge, tu se medijacija razvijala, obiteljska medijacija koja je mogla pomoći jednom broju ljudi da se dogovore tijekom razvoda braka i da taj razvod braka bude puno više amortiziran u svom sukobu, ta obiteljska medijacija se u ovom sustavu nije razvijala, mi ćemo je sada staviti kao dio sustava socijalne skrbi', rekla je Opačić.

Novina je i uvođenje roditeljskog plana koji omogućava zajedničku roditeljsku skrb za dijete.

'Mi smatramo da neovisno o tome što se dvoje ljudi odraslih razvodi, da dijete ima pravo na komunikaciju sa oba roditelja, ima pravo na susrete, druženja s oba roditelja. To je prvenstveno pravo djeteta, ali isto tako i pravo oba roditelja na to druženje. Roditeljski plan će biti vrlo jasno strukturiran, ali bit će ustvari jedno dobro sredstvo koje može omogućiti gotovo 70 posto bračnih partnera koji se razvode sporazumno, da onda i napišu zajednički, odluče o tome kako će zajednički skrbiti za svoju djecu', rekla je Opačić, dodavši da će se visoko konfliktni razvodi rješavati na sudu.

'Po našim statistikama više od 70 posto ljudi se razvede sporazumno, negdje oko 15-ak posto su parovi za koje mislimo da uz postupak medijacije možemo dobiti da postignu određeni spor, odnosno određeni dogovor i ostat će naravno ova jedna manjina za koju smo i stavili ovdje neke odredbe koja će morati ići na sud i o kojoj će morati sud odlučivati', iznijela je statistike Opačić.

Drugačije će se postaviti i neki uvjeti kod posvojenja. 'Bilo je dosta prijepora u dosadašnjem zakonu gdje je pisalo ukoliko se roditelj ne javi tri mjeseca ili se javi u roku od tri mjeseca, da onda se to smatra da skrbi za dijete. I svi ovdje u ovoj dvorani smo govorili da to nije skrb za dijete, da je to tako ispunjavanje jedne forme kojom se ustvari drži vrlo nepravedno šapa na djetetu i ne da se djetetu mogućnost da ode u posvojenje. Mi smo sada tu odredbu znatno doradili i rekli smo, ako svojim ponašanjem pokazuje nezainteresiranost za dijete, to je već dovoljan razlog da se pokrene postupak za oduzimanje roditeljske skrbi', rekla je Opačić.

Replikom se javio i HDSSB-ov Josip Salapić, koji je pozvao na zajedništvo prilikom zaštite djece. Pritom se obratio i inicijativi 'U ime obitelji'.

'Mnoge su obitelji u Hrvatskoj rastavljene, mnogi su postoci rastave brakova u Hrvatskoj nakon sklapanja braka i to je zabrinjavajuće, a ono najvažnije od svega i pomalo me čudi što se inicijativa 'U ime obitelji' o tome nije oglasila, to je jako važno pitanje, a to je zaštita djece. Što se tiče djece nakon tih trauma razvoda braka, vidjeli smo posljedice teških razvoda, neodgovornih roditelja, neodgovornih roditelja koji bi se trebali brinuti o budućnosti svoje djece bez obzira na pravne posljedice razvoda braka. I pozivam, evo, ispred kluba HDSSB-a i sve kolege i širu zajednicu i raznorazne inicijative u Hrvatskoj koje su se zalagale za zaštitu obitelji, braka i bračnih odnosa, bez obzira na rezultate referenduma, bez obzira na stavove koji su bili u Hrvatskoj u proteklih mjesec dana, da se pobrinemo da pravo zaštite djece, pravo zaštite osoba starije životne dobi, ali općenito pravo zaštite braka i obitelji u ovom Obiteljskom zakonu dobije najvišu razinu s obzirom na temeljne europske vrednote', rekao je Salapić

Novi Obiteljski zakon podržali su i u SDP-u, no Romana Jerković ipak je zamolila da se do drugog čitanja pokušaju promijeniti odredbe koje govore o posvojenju djeteta. 'Smatramo da muškarcu i ženi koji žive u izvanbračnoj zajednici također treba dati pravo na posvojenje djeteta jer ne nalazimo nijedan dovoljno jak argument da se posvojenje može dozvoliti osobi npr. koja živi sama, ali ne može i izvanbračnoj zajednici', rekla je Jerković.

Tom prijedlogu pridružili su se i Hrvatski laburisti, ali i HNS, čija je Sonja König rekla da će ako se ne nadopuni zakon diskriminirati izvanbračne zajednice. 'Dijete mogu posvojiti bračni drugovi zajednički ili dijete može posvojiti jedan bračni drug ako je drugi bračni drug već roditelj ili posvojitelj djeteta. Također dijete može posvojiti jedan bračni drug uz pristanak drugog bračnog druga kao što ga može posvojiti i osoba koja uopće nije u braku ali ne i zajednički neudana žena i neoženjen muškarac koji žive u izvanbračnoj zajednici. Skraćeno, pravo na status posvojenja u RH imaju gotovo svi osim zajednički muškarac i žena koji žive u izvanbračnoj zajednici', rekla je König.

Za HDZ-ove zastupnike novi zakon je konfuzan, nerazumljiv i preopširan. HDZ-ova Martina Banić pritom se posebno osvrnula na odredbukoja govori o probnom smeštaju djeteta u postupku posvojenja. Naime, tom odredbom Centar za socijalnu skrb može dijete smjestiti u obitelj u trajanju do 6 mjeseci radi procjene hoće li zasnivanje posvojenja biti u skladu sa dobrobiti djeteta.

'Pitam se u čijem je interesu probni smještaj djeteta koji nije ničim ograničen? Ljudi koji se bave posvojenjima u centrima već sada govore o praksi potencijalnih posvojitelja koji su udomitelji, a koji djecu vraćaju kao da su roba s greškom. Pitanje koliko puta se može dogoditi jednom djetetu da bude vraćeno, a još veće pitanje kako će takva odluka utjecati na dijete? Probni smještaj smatramo izrazito lošim rješenjem jer omogućava da dijete ide iz jednog probnog smještaja u drugi, a da pri tom nisu predviđene nikakve sankcije za to', rekal je Banić.

Odgovorio joj je SDP-ov Marin Jurjević. 'Ja mislim da se iza zidova stana znaju kriti najrazličitiji kućni manijaci, neiživljeni Tarzani, babaroge, prevaranti i pervertiti svih mogućih kategorija i da je taj institut uveden upravo zato ne bi li se bar stavilo prepreku da se takvime dočepaju djeteta kao predmeta, kao objekta svog iživljavanja. Mislim, znate šta? Tu se znamo jako prevariti i opreza nikad dosta kad je u pitanju donošenje odluke u kojoj obitelji i s kim će dijete živiti. Jer na žalost, mnogo je tužnih sudbina djece za koje znamo koje su upale u ruke najrazličitijih tipova, recimo to slobodno, manijaka', rekao je Jurjević.

Međutim, Banić ne može vjerovati da su ljudi koji godinama čekaju na posvojenje 'Tarzani'. 'Velik broj mališana uistinu čeka na posvojenje, a godine su najveći problem. Ako mi u probnom smještaju omogućimo da jedno dijete bude kod nekog 6 mjeseci, pa ponovno kod nekog drugog šest mjeseci ono će pod navodnicima biti sve starije i sve teže će ga se posvojiti. Mislim na taj način možemo očekivati da će jednog dana netko vratiti dijete zato što ono neće imati plave oči ili kovrčavu kosu', rekla je Banić.