Analiza je pokazala i visok udio osoba koje primaju plaću nižu od prosječne, dok troškovi života stalno rastu, a utvrđeno je i da rast stope siromaštva ne prati i rast broja korisnika stalne pomoći, istaknuto je u publikaciji koju je osmu godinu zaredom izradilo Socijalno vijeće Grada Zagreba.

Socijalna slika Grada Zagreba pokazuje i da je u 2010. godini zabilježen neznatan porast stanovništva u odnosu na 2001. godinu, što je posljedica dugogodišnjeg negativnog prirasta te neznatno pozitivnog migracijskog procesa, no zato je zastupljenost starijeg stanovništva u Zagrebu izraženija nego u Hrvatskoj općenito.

Za Zagreb je karakteristično kasnije stupanje u brak te sve kasnije rađanje djece koje se pomaknulo s dobne skupine između 20 i 29 na onu između 30 i 39 godina. Zamjetan je i porast broja rođene djece izvan braka, veliki broj samačkih kućanstava te dominantan broj obitelji s malom djecom. Sve to, zaključuju u Socijalnom vijeću, ukazuje na potrebu redefiniranja postojećih mjera pronatalitetne politike grada. Tome u prilog govori i podatak da je 1.951 dijete u 2010. ostalo bez mjesta u dječjim vrtićima, iako Zagreb prednjači po pokrivenosti djece predškolskim ustanovama.

Upozorava se i na zabrinjavajući stambeni standard Zagrepčana, gdje na osobu dolazi manje od 25 kvadratnih metara prostora, što se ne poboljšava ni u novogradnji. S druge strane u Zagrebu postoji, zaključuju u Socijalnom vijeću, niska kvaliteta stambenih prostora, posebice u središtu grada, gdje živi starije stanovništvo. Cijene stanova više su nego u Hrvatskoj, iako i dalje u padu.

Socijalna slika razmatra i razlike među gradskim područjima, pa tako područje Donjeg i Gornjeg grada karakterizira veća zastupljenost starijeg stanovništva, negativni prirodni prirast i pretežno samačka domaćinstva. Najveći prirodni prirast imaju Stenjevec i Sesvete, pri čemu Sesvete i Brezovicu karakterizira i veći udio višečlanih obitelj. Dubrava je područje s najvećim brojem korisnika novčanih davanja u sustavu socijalne skrbi.