'Umjesto da se Zakon o tajnosti podataka i Zakon o informacijskoj sigurnosti, koji su bitni zbog poštivanja NATO-ovih standarda, usklađuju s promjenama Ustava i Zakona o pravu na pristup informacijama, koji su bitni zbog poštivanja temeljnih ljudskih prava, radi se obrnuto', upozoravaju iz GONG-a u priopćenju.

Naime, po Zakonu o tajnosti podataka, informacije postaju nedostupne (tajne, povjerljive i ograničene) ako ih takvima proglase predsjednik Republike, predsjednik Hrvatskog sabora, predsjednik Vlade, ministri, glavni državni odvjetnik, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, čelnici tijela sigurnosno-obavještajnog sustava te osobe koje oni za tu svrhu ovlaste, kao i čelnici svih ostalih tijela javne vlasti kojih u Hrvatskoj ima više tisuća.

Poboljšanja zakonodavnog okvira potrebna su ne zbog formalnog zadovoljavanja uvjeta za zatvaranje pregovora s EU-om, nego prvenstveno zbog vladavine prava i ostvarivanja temeljnih ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj, ističu iz GONG-a i upozoravaju da bi se predloženim amandmanom nanijela nepopravljiva šteta duhu zakona te bi se u potpunosti izigrao smisao promjena.

U praksi, to bi značilo da, kao i dosad, nitko ne bi mogao dovesti u pitanje tajnost ugovora o poslovnoj suradnji državnih tijela s tvrtkom Fimi-media; i dalje bi ostala skrivena ukupna vrijednost ugovora koje s konzultantima sklapa Hrvatska komora medicinskih sestara; tajnima bi ostale i kalkulacije troškova građenja, održavanja i usluga Hrvatskih autocesta. Test javnog interesa i test proporcionalnosti, sukladno tome, ne bi radilo neovisno tijelo ni sud, kako je to predložila radna grupa, već - sukladno Zakonu o tajnosti podataka - isto tijelo koje je informaciju prethodno klasificiralo stupnjem tajnosti. O učinkovitosti takvog rješenja suvišno je govoriti, navode iz GONG-a u priopćenju koje je potpisala izvršna direktorica.