'Ispravnost tenkova je 24 posto, a ispravnost u oklopništvu i raketnom sustavu 49 posto. Ne-vojna tehnika i vozila prosječno su stara 21 godinu. Obalna straža ima četiri patrolna broda, a i ona su starija od dva zastupnika u Saboru', podaci su koje su saborski zastupnici naveli tijekom rasprave o godišnjem izvještaju o stanju oružanih snaga za 2011. Iako će gotovo sve parlamentarne stranke izvještaj podržati, sve su jednoglasno bile složne da je stanje u hrvatskoj vojsci loše, pa čak i katastrofalno
Da situacija u oružanim snagama nije bajna, potvrdila je i, predstavljajući izvještaj, zamjenica ministra obrane Višnja Tafra, koja je kazala da je razvoj oružanih snaga usporen zbog umanjenog proračuna.
'U takvim uvjetima sustav se morao prilagođavati štednjom i racionalizacijom u svim područjima, od opremanja i modernizacije do materijalnih i personalnih troškova, na način da se temeljne misije Oružanih snaga u obrani zemlje, doprinos izgradnji mira te pomoć civilnim institucijama, dalje ne ugroze', kazala je Tafra dodajući da je unatoč poteškoćama obrambeni sustav odgovarao zadaćama koje su se pred njega postavljale.
Na teško stanje osvrnuo se i HDZ-ov Tomislav Ivić. 'Neodrživo je da ispravnost tenkova iznosi 24 posto, da prosječna starost nebojnih vozila iznosi 21 godinu, da od 181 skladišnog objekta, svega njih 57 odgovara suvremenim, ekološkim i sigurnosnim propisima Europske unije. Posebno ne možemo biti zadovoljni činjenicom da je propisani periodični zdravstveni pregled prošao tek svaki treći vojnik. Apsolutno je neprihvatljivo da se nije realizirao nijedan projekt opremanja i modernizacije Hrvatske ratne mornarice. O stanju u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani moglo bi se itekako dugo pričati', nabrajao je Ivić, valjda pritom zaboravivši da su projekti stali upravo u vrijeme HDZ-ove Vlade kada je proračun za MORH prvi put smanjen.
No, kako je i sam rekao, 'HDZ ne zanima kakvo je stanje bilo jučer, nego kakvo će ono biti sutra', zbog čega je vladajuće kritizirao zbog dodatnog smanjenja proračuna, što će se negativno odraziti na sustav.
'Znači li to da odustajemo od modernizacije Oružanih snaga, odustajemo li od obalnih ophodnih brodova, odustajemo li od eskadrile borbenih aviona, hoće li se dogoditi daljnje urušavanje obrambenog sustava. Ono što se da iščitati iz proračuna jest da ova Vlada nema apsolutno nikakvu viziju kada je u pitanju daljnji razvoj Oružanih snaga', zaključio je Ivić
Zastupnici su se u raspravi dotaknuli i sudjelovanja hrvatskih vojnika u mirovnim misijama. Prema podacima iz izvještaja, Hrvatska je u protekloj godini aktivno sudjelovala u 11 međunarodnih operacija UN-a, NATO-a i Europske unije s prosječnom brojkom od 485 pripadnika i pripadnica po pojedinoj rotaciji.
Sudjelovanje u toliko mirovnih misija nije bilo po volji Dragutina Lesara iz Hrvatskih laburista, koji je upozorio da Hrvatska na to troši velike novce, a samo kako bi dokazala punopravno članstvo u UN-u, NATO-u ili sutra Europskoj uniji.
'Pakistan, Indija, Zapadna Sahara, Liberija, Cipar, Sudan, Libanon i Golanska visoravan su misije UN-a u kojima sudjelujemo. Afganistan, Kosovo, Libija, Sredozemlje su misije NATO-a. Imamo rog Afrike, BiH i Kosovo u sklopu operacija EU-a. Mislim da je došlo vrijeme i da se Hrvatska počne ponašati poput drugih, kao u samoposluzi, i kaže - ne, ovaj put nećemo', poručio je Lesar
S Lesarom su se donekle složili i u HDSSB-u, poručivši kako je ta stranka načelno 'protiv toga da hrvatski vojnici budu topovsko meso za ostvarivanje političkih ambicija raznih i velikih sila u trusnim zonama diljem svijeta'.
Svoje već poznato protivljenje sudjelovanju hrvatskih vojnika u Afganistanu ponovio je i IDS-ov Damir Kajin. 'Novi francuski predsjednik otvoreno je najavio povlačenje francuskih trupa u ovoj godini i onda si čovjek stvarno postavlja pitanje, što mi uopće tamo tražimo. Ja bih volio da griješim, ali niti je Sovjetski savez svojedobno uspio pacificirati Afganistan niti će to poći za rukom snagama NATO-a', rekao je Kajin
Dotaknuo se i invalidnina koje primaju bivši vojnici. 'Šteta što se poslije 1991. zaboravilo na borce NOB-a. Ja volim kazati da je ruka izgubljena u okolici što ja znam čega 1943. isto kao ruka izgubljena u okolici Knina 1995. Život izgubljen 1941. na Kozari isto je kao život izgubljen 1991. u Vukovaru. Preživjeti Auschwitz ili Dachau jednako je, ako ne i teže nego preživjeti srpske logore 1991. godine. I zato nije fer što se te ljude, invalide NOR-a, nije izjednačilo s borcima Domovinskog rata', kazao je Kajin
Na njegove riječi reagirao je HDSSB-ov Dinko Burić. 'Nevjerojatna je činjenica da u Hrvatskoj danas, 67 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata imamo nešto malo manje od 34.000 korisnika povlaštenih mirovina sudionika NOR-a. Postavljam pitanje tko je to 67 godina nakon NOR-a uopće živ?' zapitao je Burić, izrazivši sumnju da se radi o 'zlouporabi i kriminalnom korištenju nepripadajućih povlaštenih mirovina'.
Odgovor je ubrzo stigao i od Kajina. 'Zar nije, gospodine Buriću, kriminal što tu povlaštenu mirovinu u ovom času prima i 20.000 ustaša i domobrana?' kazao je Kajin, no njegovo prepucavanje s Burićem u saborskim klupama zaustavio je predsjedavajući Josip Leko, poručivši im da 'ovo nije nogometna utakmica, nego hrvatski parlament'.
