'Stop izvozu oružja', 'Stop proizvodnji ratnog oruđa', grmili su proteklih dana prosvjednici ispred golemog tokijskog velesajamskog zdanja gdje se održavala trodnevna izložba i godišnja konferencija o obrambenom oružju.

Na njoj je 160 izlagača iz 33 zemlje, bez nazočnosti Hrvatske i uključujući domaće gigante Hitachi i Mitsubishi, pokazalo najbolje i najnovije od svoje vojne industrije. Glavni organizator opetovano je naglašavao da time želi privući kupce i pomoći jačanju japanske vojne uloge u jugoistočnoj Aziji, no prosvjednici su vikali da je to kršenje Članka 9 japanskog Ustava koji zabranjuje održavanje vojnih snaga.

Ali od završetka Drugog svjetskog rata prošlo je prilično vremena, prilike su se promijenile pa je, eto, i administracija premijera Shinza Abe u travnju 2014. donijela nova načela i smjernice o izvozu oružja koja dopuštaju izvoz pod određenim okolnostima i otvaraju put k naprednijem oružju i vojnoj tehnologiji kroz zajednički razvoj sa saveznicima.

Između sedam zaljevskih država, izložbi i konferenciji su nazočili i predstavnici Saudijske Arabije, Bahreina i UAE, gledajući hladno u oči Katarcima, s kojima su samo koji dan ranije prekinuli diplomatske odnose i lupili im blokadu s mora, zraka i kopna, 'goru od Berlinskog zida' zbog njegove navodne podrške Iranu i veza s ekstremnim islamističkim skupinama.

Dok se na skupu vjerojatno još šuškalo o nedavnom ugovoru SAD-a i Saudijske Arabije oko prodaje oružja Saudijcima u vrijednosti famoznih 110 milijardi dolara, Trump je u osudi Katara stao na stranu Saudijaca, a onda je nekoliko dana kasnije s istim Katarcima, prema pisanju Bloomberga, potpisao dogovor o prodaji 36 ratnih zrakoplova F-15 vrijednih 12 milijardi dolara, čime će se 'omogućiti još bolja sigurnosna suradnja između SAD-a i Katara', stoji u izjavi američkog ministarstva obrane.

Prema pisanju Večernjeg lista, Hrvatska je pak lani u Saudijsku Arabiju izvezla naoružanja i vojne opreme u vrijednosti 78,5 milijuna eura, što je iznenađenje jer Saudijci u pravilu uvoze skupo i sofisticirano oružje iz SAD-a, naglašava Večernji.

E sad, po onoj Čehovljevoj da ako pušku u prvom činu drame okačite o zid, u zadnjem puška mora zapucati, u nekoj paklenoj ratnoj drami to oružje netko koristi. Kako i gdje ga koriste, pokazalo je najnovije izvješće UNHCR-a uoči Međunarodnog dana izbjeglica 20. lipnja, prema kojemu je 2016. blizu 66 milijuna osoba prisilno raseljeno iz svojih domova.

Svake tri sekunde jedna je osoba nasilno raseljena, u kraćem vremenu nego što možete pročitati ovu rečenicu, slikovito dočarava brutalnu istinu visoki povjerenik UNHCR-a, Filippo Grandi. Prema tom izvješću Sirija je najveći 'proizvođač' izbjeglica s 12 milijuna raseljenih lica u susjednim zemljama (samo ih je u Jordanu 1,3 milijuna) i raspršenih po Europi, druga je Kolumbija sa 7,7 milijuna, Afganistan s 4,7 i Irak s 4,2 milijuna osoba. Prošle godine proključao je Južni Sudan s 3,3 milijuna izbjeglica, što je trenutačno najbrže rastuća gomila raseljenika u svijetu. Pola raseljenih lica su djeca mlađa od 18 godina, iako djeca čine samo 31 posto svjetske populacije.

Inače, prva identificirana žrtva fatalnog požara u londonskom neboderu Grenfell Tower u kojem je izgorjelo 79 stanara, ali broj nije konačan, jest 23-godišnji sirijski student Mohammad Alhajali s 14. kata. Prije četiri godine uspio se sa bratom izvući iz sirijskog pakla, ali je zaglavio u Londonu. Nakon peticije koju je potpisalo 84.000 Londončana da se roditeljima nesretnog mladića izda viza kako bi mogli ući u UK i pokopati sina, britanska im se vlast smilovala zbog 'iznimno tužnih okolnosti'.

Tko zna što će reći sirijski roditelji kad doznaju da im je sin možda poginuo zato da bi netko na njegovoj sigurnosti uštedio siću. Sumnjajući da se prilikom nedavne obnove 24-katnog nebodera građenog 1974. štedjelo na sigurnosti i materijalu, londonski Times je došao do saznanja da je izvođač radova umjesto fasadnog materijala otpornog na vatru, koristio običan, jeftiniji, inače zabranjen u SAD-u zbog opasnosti od požara. Paneli otporni na vatru stoje 30, a ovi drugi 27 funti. Na cijeloj se zgradi od 120 stanova time uštedjelo 6.000 funti, 75 po poginulom, ne računajući nestale i ranjene.

Prošloga tjedna umro je i Muhammadov vršnjak Otto Warmbear. I američki roditelji pokapaju sina, 23-godišnjeg studenta čija je smrt zgrozila civilizirani svijet. Otto je u siječnju 2016. preko putne agencije Young Pioneer Tours otišao u petodnevni turistički posjet Sjevernoj Koreji, ali na izlasku iz zemlje uhićen je i osuđen na 15 godina prisilnog rada, jer je iz hotela otuđio jedan propagandni plakat. U zatvoru je ubrzo pao u komu iz koje se nije budio više od godinu dana te su ga prije desetak dana izručili kući u kritičnom stanju, gdje je odmah preminuo od posljedica 'teških oštećenja svih regija mozga', zaključili su liječnici.

'Smrt Otta Warmbeara Amerikancima je pokazala okrutnost i hirovitost Sjeverne Koreje na način na koji to ne bi mogle ni deseci testova ispaljenih balističkih projektila', komentira slučaj Bloomberg, tvrdeći kako njime Kim Jong-un testira Trumpovu strpljivost.

Reagirala je i Kina. Službeni mediji o tome su izvijestili neutralno, ali na društvenim mrežama eksplodirao je gnjev. 'Nečovječno', 'Probudi se, kineski narode!', 'Zločudna Sjeverna Koreja treba u pakao', govore neki od postova koje kineska cenzura inače uklanja da ne uvrijede prijateljskog susjeda, no ovoga puta to nije učinila.

Je li vam vruće? A tek je počelo. Zbog naglog porasta temperature iznad 30 stupnjeva Celzijevih, posljedica čega je pucanje asfalta na autocestama, u nekim južnim dijelovima Njemačke brzina je ovih dana bila ograničena na 80 kilometara na sat. U Španjolskoj su pali temperaturni rekordi: u Granadi 41.5, u Madridu 40.1 stupanj, u Pakistanu gori na 54 stupnja, vatrena stihija je dio Portugala pretvorila u deveti krug pakla. U Phoenixu (Arizona) otkazano je brdo letova, jer na temperaturi višoj od 50 stupnjeva na desetke zrakoplova nije moglo pokrenuti motore.

Ministar prometa Baden-Württemberga, Winfried Hermann nije jedini koji za toplotni kaos krivi klimatske promjene. I dok je američki predsjednik odbio poštovati Pariški protokol o klimatskim promjenama, američka savezna država Louisiana ubrzano tone u more, što zbog geoloških promjena, što zbog dizanja razine mora uzrokovanog (opet) klimatskim promjenama. Klima nije jedino sporno u Trumpovoj politici, što dokazuje najnovija ostavka šestoro članova njegova savjetodavna vijeća za borbu protiv HIV/AIDS-a.

Ali kad smo već počeli pričom o oružju, završimo njome. U SAD-u godišnje od vatrenog oružja smrtno strada 1.300 djece, a 6.000 bude ranjeno, zaključuje najnovija studija objavljena u novom broju časopisa Journal Pediatrics. Nacionalni pregled izloženosti djece nasilju izvještava da je prošle godine 4,2 posto djece mlađe od 17 godina u Americi svjedočilo pucnjavama.

P.S. Nije ipak šala: pare lete zrakom! Za sljedećih tri do šest mjeseci Sberbank uvodi zračna vozila (UAV) bez posade, tzv. dronove, kapaciteta do 50 kilograma za prijevoz gotovine. Najveća ruska Banka sa 16.000 poslovnica u zemlji u 11 vremenskih zona i s 260.000 zaposlenih, prve će isporuke kešovine dostavljati dronovima u ruskoj republici Tatarstan, a detalje je već dogovorila sa Ruskom federalnom agencijom za zračni promet, što je potvrdio i dopredsjednik Sberbanka Stanislav Kuznjecov na Trećoj međunarodnoj konferenciji o tekućim pitanjima razvoja gotovine, održanoj od 19. do 22. lipnja u ruskom gradu Suzdalu sjeveroistočno od Moskve. U tome je podržava Ruska centralna banka, jer prvi zamjenik guvernera Georgij Luntovski izjavljuje da je 'ideja vrlo zanimljiva' te da sa Sberbankom surađuju po tom pitanju. Sustav je uspješno testiran 15. lipnja, a u slučaju krađe, kontejner s novcem programiran je tako da ubrizgava boju koja novčanice pretvara u običan papir.