Nikad manje ljudi u inozemstvu nije izašlo na birališta u drugom krugu predsjedničkih izbora kao ove godine – njih samo 8,5 posto odlučilo je dati svoj glas za predsjednika RH. I nikad u povijesti u toj tradicionalnoj utvrdi desnice HDZ-ov kandidat nije osvojio manje glasova
Od 251.170 aktivno registriranih birača s prebivalištem izvan Hrvatske, svoje pravo glasa na jučerašnjim predsjedničkim izborima iskoristilo je njih samo 21.353, što čini vrlo malih 8,5 posto birača u inozemstvu.
S obzirom na to da su 2010. ustavnim promjenama ukinuta mnoga glasačka mjesta izvan Hrvatske (glasati se može samo u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava), što u praksi znači da velik broj hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj od tada mora sjesti u auto ili autobus te putovati i po sat-dva do najbližeg diplomatsko-konzularnog predstavništva kako bi mogli glasati (i to nerijetko po zimskim uvjetima na cesti), izlaznost na izborima za predsjednika RH u inozemstvu se od 2014. podosta srozala u odnosu na ranije izbore.
vezane vijesti
No i ako promatramo izlaznost u odnosu na tu godinu, ove godine vidljiv je podosta strm pad.
U usporedbi s jučerašnjih nešto više od 20.000 glasova u inozemstvu, u drugom krugu predsjedničkih izbora 2019., kad su se sučelili Zoran Milanović i Kolinda Grabar Kitarović, na birališta izvan Hrvatske izašlo je 51.533 birača*. U dvoboju između Grabar Kitarović i Ive Josipovića 2014. svoj glas u inozemstvu je pak dalo 37.028 osoba.
Izlaznost na predsjedničkim izborima u inozemstvu (od 1992.)
- 2024. 21.353 s nevažećim listićima* (Zoran Milanović i Dragan Primorac)
- 2019. 51.533 + nevažeći listići (Zoran Milanović i Kolinda Grabar Kitarović)
- 2014. 37.028 + nevažeći listići (Kolinda Grabar Kitarović i Ivo Josipović)
- 2009. 113.183 + nevažeći listići (Ivo Josipović i Milan Bandić)
- 2005. 101.017 + nevažeći listići (Stjepan Mesić i Jadranka Kosor)
- 2000. 69.692 + nevažeći listići (Stjepan Mesić i Dražen Budiša)
- 1997. 88.728 s nevažećim listićima* (Franjo Tuđman, Zdravko Tomac, Vladimir Gotovac)
- 1992. 77.573 s nevažećim listićima (Franjo Tuđman, Dražen Budiša, Ivan Cesar, Savka Dabčević Kučar, Silvije Degen, Dobroslav Paraga, Marko Veselica i Antun Vujić)
*Državno izborno povjerenstvo za ovogodišnje izbore navodi ukupan broj glasova (uračunati su i nevažeći glasački listići) dok u svojoj arhivi za prethodne izbore navodi samo koliko glasova je dobio koji kandidat, stoga ovi podaci predstavljaju zbroj glasova dvaju kandidata u drugom krugu pojedinih predsjedničkih izbora. Kad bi se iz navedene brojke za 2024. izuzeli nevažeći listići (476), brojka bi bila 20.877. Treba napomenuti i da se podaci od 2000. do 2024. odnose na drugi krug izbora dok se 90-ih godina predsjednik birao u prvom krugu.
Usporedbe radi, prije odluke Hrvatskog sabora o ukidanju velikog broja biračkih mjesta u inozemstvu na izborima 2009., kad su kandidati u drugom krugu bili Ivo Josipović i Milan Bandić, na birališta u inozemstvu izašlo je 113.183 ljudi, a pet godina ranije (Stjepan Mesić i Jadranka Kosor) njih 101.017.
Na izborima 2000. izvan Hrvatske glasalo je 69.692 birača dok smo 90-ih birali predsjednika u prvom krugu, pa je tako ukupno (s nevažećim glasačkim listićima) 1997. u inozemstvu glasalo 88.728 birača, a 1992. glasalo je njih 77.573.
Najgori rezultat desnice: Primorčev debakl (i) u dijaspori
Zanimljivo je i to da je Dragan Primorac, unatoč tome da je kao HDZ-ov kandidat u inozemstvu kao tradicionalnoj utvrdi desnice dobio više glasova od suparničkog kandidata, sa samo 13.892 glasa izvan Hrvatske osvojio najmanji broj glasova u drugom izbornom krugu od svih HDZ-ovih kandidata, i generalno kandidata desnice, u povijesti predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.
Primjerice, u drugom krugu predsjedničkih izbora 2019. Grabar Kitarović u inozemstvu je osvojila 45.311 glasova, dakle imala je više nego trostruko veću podršku nego Primorac na ovim izborima. Grabar Kitarović je pet godina ranije, kad je pobijedila Josipovića, izvan Hrvatske dobila 33.737 glasova.
Prije navedenih ustavnih promjena, Jadranka Kosor kao HDZ-ova kandidatkinja 2005. izvan Hrvatske osvojila je 83.397 dok je Milan Bandić, tada već percipiran kao kandidat desnice, u drugom krugu predsjedničkih izbora u inozemstvu pomeo protukandidata, ali i pobjednika na izborima - Ivu Josipovića - sa 104.200 glasova.
Zanimljivo je i to da je HDZ-ov kandidat Andrija Hebrang, koji se te godine nije uspio izboriti za drugi krug, u prvom krugu s 15.733 glasa dobio veću podršku izvan Hrvatske nego Primorac na ovim izborima (prvi krug - 11.681, drugi krug - 13.892).
Mate Granić, HDZ-ov kandidat koji 2000. nije uspio ući u drugi krug, tada je u prvom krugu u inozemstvu osvojio najviše glasova – 50.848.
Na ovim izborima Primorac očigledno nije percipiran kao najsretnija HDZ-ova opcija ni među desnim biračima izvan Hrvatske. No mala izlaznost, kao i u slučaju Bosne i Hercegovine (koja s 14.098 glasova čini 66 posto svih glasova u inozemstvu u drugom krugu), kao što smo već pisali i nakon prvog kruga, može značiti i to da su birači u inozemstvu jednostavno prešutno dali zeleno svjetlo nastavku politike Zorana Milanovića, pa tako nisu ni vidjeli potrebu za time da se nekoliko sati voze kako bi ga potencijalno svrgnuli s predsjedničkog trona.
