"Karta od 9 eura je dovela do pojačanog korištenja sredstava javnog prijevoza što je na nekim trasama dovelo do kolapsa, ali nije značajno rasteretila cestovni prijevoz", kaže Christian Boettger s Visoke škole za promet i tehniku u Berlinu (HTW).

Prema istim saznanjima, gotovo je nezamjetan broj onih koji su zbog subvencionirane mjesečne karte odrekli korištenja vlastitog automobila.

Istodobno je povećan broj vožnji sredstvima javnog prijevoza do kojih uopće ne bi došlo bez subvencionirane karte.

"Jedna četvrtina tih korištenja javnim prijevoznim sredstvima se uopće ne bi dogodila da ta putovanja nisu subvencionirana", kaže Boettger.

Do istog zaključka je došlo jedno ispitivanje koje je provedeno na širem gradskom području Muenchena.

Ondje je ustanovljeno da 35 posto građana koristi javni prijevoz više nego prije, ali da se samo tri posto odriče automobila što također ukazuje na to da se povećani broj putovanja javnim prijevozom odnosi na putovanja koja se ne bi dogodila bez mjesečne karte od 9 eura.

"Mi nismo ni očekivali neku radikalnu promjenu ponašanja građana kada je u pitanju svakodnevni prijevoz", rekao je Klaus Bogenberger s Tehničkog sveučilišta u Muenchenu.

Njemačka vlada je u lipnju u sklopu paketa mjera kojima bi se građane rasteretilo zbog povećane cijene energenata uvela kartu od 9 eura koja vrijedi i u svim sredstvima javnog prometa uključujući i lokalni željeznički prijevoz.

S obzirom na to da karta vrijedi u svim javnim prijevozima na području Njemačke, teoretski je moguće lokalnim vlakovima putovati uzduž cijele zemlje.

To je djelomice, a posebno vikendima, prouzročilo kolaps željezničkog prijevoza na trasama od većih gradova prema turističkim odredištima.

Njemačka vlada još razmatra mogućnost nekog oblika nastavka subvencioniranja karte javnog prijevoza.

Ministar financija Christian Lindner (Liberalno-demokratska stranka FDP) je međutim naglasio kako za daljnje subvencije u proračunu nema sredstava.