Nakon više od deset godina Njemačka se ponovno pridružuje misiji EU-a u BiH. Najave odcjepljenja Republike Srpske ključan je razlog za zabrinutost njemačke vlade, koja želi ojačati EUFOR uoči predstojećih izbora u BiH. Njemačka vlada već je odobrila slanje pripadnika Bundeswehra u BiH, a tu odluku u petak je odobrio i Bundestag.

'Predviđeni zadaci vojnika uključivali bi podršku i koordinaciju obuke Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, pomoć u stvaranju sigurnog okruženja i obavljanje zadataka zapovjedništva, nadzora i podrške. Misija je doprinos poštivanju Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995.', navodi se u dokumentu.

Glasanje o produljenju mandata misije Althea u Vijeću sigurnosti UN-a poklopit će se s potezima oko odcjepljenja Republike Srpske, koje je najavio srpski član bosanskog tročlanog predsjedništva Milorad Dodik. On je sredinom lipnja najavio da će prekinuti sudjelovanje Republike Srpske u vojsci, poreznom sustavu i pravosuđu - što bi de facto značilo odcjepljenje - no zbog međunarodnog pritiska odluku je odgodio za šest mjeseci, piše EurActiv, podsjećajući da Rusija podržava srpski secesionizam u BiH.

Kremlj je uvijek održavao dobre odnose s Dodikom, koji je sredinom lipnja, u jeku rata u Ukrajini, sudjelovao na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu te je nakon sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom optužio Zapad za uplitanje u unutarnje stvari BiH.

Ipak, ima i optimističnih tonova. Predsjedanje EU-om upravo je preuzela Češka, čija je ministrica obrane Jana Černohova danas poručila da je Prag spreman razmotriti 'druge opcije' za produljenje mandata Altheae ako to Rusija blokira u Vijeću sigurnosti.

Austrija, koja već godinama daje najveći kontingent za misiju EU u BiH, napominje da 'nema velikih bojazni da bi Rusija mogla blokirati produženje misije', kako je naglasila glasnogovornica ministarstva obrane za EurActiv, dodajući da se Austrija već priprema za mogući ruski veto i s partnerima traži načine za nastavak misije EU-a. Jedan od načina da se misija nastavi čak i u slučaju ruskog veta bio bi službeni zahtjev bosanske vlade Bruxellesu da nastavi vojnu misiju. To bi omogućilo njezin nastavak bez mandata Vijeća sigurnosti UN-a.

Sporazum o tome već postoji: sredinom lipnja članovi Predsjedništva BiH, uključujući Dodika, zajedničkim su se sporazumom s EU-om obvezali na produljenje mandata misije EU-a. Međutim, prema mišljenju Andreasa Wittkowskog, višeg istraživača u Centru za međunarodne mirovne operacije u Berlinu, ta bi obveza morala biti dodatno konkretizirana. 'Sada moramo zahtijevati da iz ovog sporazuma slijede konkretni koraci i da postoji obvezujući poziv BiH za nastavak prisustva EUFOR-a Althea', naglasio je Wittkowsky.

Deklaracija za građansku BiH

Zbog rata u Ukrajini i konfrontacije Zapada i Rusije postoji opasnost da bi Kremlj mogao iskoristiti trenutnu situaciju 'kao katalizator za daljnju destabilizaciju' BiH, navode predlagatelji deklaracije o BiH, zastupnici vladajuće koalicije (SPD, FDP i Zeleni). U izradi nacrta deklaracije sudjelovao je i izvjestitelj Bundestaga za BiH, SPD-ovac bosanskohercegovačkih korijena Adis Ahmetović, deklarirani protivnik hrvatske verzije izborne reforme.

Predlagatelji su upozorili da nacionalističke političke elite profitiraju i održavaju se na vlasti tako što iskorištavaju navodne etničke razlike. 'Pojedini čelnici se sve više oslanjaju na separatizam, mržnju i govor mržnje', navodi se u izvornom prijedlogu deklaracije, uz oštro prozivanje člana Predsjedništva Milorada Dodika i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića kao glavnih krivaca za trenutno stanje.

'Političke akcije nacionalističkih političara poput Milorada Dodika i Dragana Čovića imaju za cilj uništenje Bosne i Hercegovine kao države i doma za raznoliko društvo. Prijetnja miru u jugoistočnoj Europi je neprihvatljiva i zahtijeva odlučan i čvrst otpor Europske unije, njenih država članica i međunarodne zajednice', navodi se.