On je to izjavio odgovarajući na pitanje dopisnice agencije Beta - što je potrebno da bi Njemačka načelno postojeću, ali posljednjih mjeseci zamrlu podršku Srbiji na njenom putu u EU ponovo aktivirala. 'Vrlo značajan jest način na koji se Srbija odnosi prema Srbima na Kosovu. Mi želimo da vidimo da se paralelne strukture u sigurnosnom i upravnom aparatu razgrađuju i da se smanjuje financijska podrška. Jasno nam je da je to postepen proces, ali i tu očekujemo ne samo najave i riječi, već i djela', istaknuo je Polenc u razgovoru za Betu.

Dodao je i da je 'vrlo značajno, s obzirom na to da je Njemačka zastupljena u KFOR-u i u EULEX-u, da vidimo i da Beograd utječe na Srbe na sjeveru Kosova da bi se ostvarila bolja suradnja s KFOR-om i EULEX-om na sjeveru'. Zapitan smatra li da bi na kraju procesa stabilizacije i priključivanja Srbije u EU trebalo stajati priznanje Kosova od Srbije, Polenz je dao jasan odgovor.

'To sam mojim sugovornicima iz Srbije posljednjih godina i mjeseci uvijek ovako formulirao: moglo bi se, kada je predan zahtjev za početak pregovora o pristupanju EU, reći i 'pošaljite kartu vaše zemlje s granicama'. To nećemo učiniti', rekao je Polenz. Ali, kako je dodao, 'čvrsto je očekivanje da se ne doživi po drugi put ciparski slučaj'.

'Zato, u određenom trenutku, tijekom pregovora o pristupanju neće se moći zaobići da Srbija nezavisnost Kosova prihvati i prizna, i to bitno prije pristupanja Europskoj uniji', naveo je predsjednik Odbora Bundestaga za vanjsku politiku.
Prije nekoliko dana i predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz je također poručio Srbiji da neće ući u EU dok ne prizna Kosovo.