Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, u 2024. godini izdano je 215.900 građevinskih dozvola, što predstavlja pad od 16,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj pad od 43.700 dozvola u odnosu na 2023. godinu treći je uzastopni godišnji pad i najniža razina od 2010. Iako su podaci iz druge polovice godine pokazali blago usporavanje negativnog trenda, građevinski sektor i dalje bilježi ozbiljne probleme.

Razlozi za ovakav pad leže u visokim troškovima građevinskog materijala, složenim birokratskim procedurama te sve strožim građevinskim standardima - ali i u manjku radne snage.

Pritom je čak 42.000 radnih mjesta u građevinskim tvrtkama u Njemačkoj ostalo nepopunjeno, pokazuju podaci njemačkog Centra kompetencija za osiguranje kvalificirane radne snage (KOFA) za 2023./2024. Više od 372.000 novih domova moralo bi se izgraditi svake godine da bi se zadovoljila potražnja u ovoj zemlji - deseci tisuća više nego što je realizirano.

Prema podacima Instituta za njemačko gospodarstvo (IW) iz jeseni 2024. godine, u cijeloj zemlji nedostaje čak 113.000 zanatlija, a među deficitarnim zanimanjima su i zidari. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, 30 posto ih je starijih od 55 godina.

Pad potražnje, ali i manjak radne snage

Građevinski poduzetnik Gerrit Terfehr istaknuo je za WiWo da se zanati ne mogu zamijeniti tehnologijom ili automatizacijom te da, bez obzira na pad potražnje, vlada potreba za radnicima.

Terfehr naglašava - da trenutno vladaju uobičajeni uvjeti, trebao bi zaposliti još 15 zidara da bi zadovoljio potražnju. No zbog trenutačne gospodarske situacije i pada investicija u građevinskom sektoru zapošljavanje je otežano, pa bi zapravo u ovom trenutku mogao zaposliti još šest radnika.

'U posljednjih godinu, dvije bilježimo pad narudžbi i dovršetaka projekata, što izravno utječe na broj mladih koji završavaju obrtničke škole. To nije dobro – trebali bismo imati više mladih koji ulaze u struku kako bismo osigurali dugoročnu stabilnost tržišta rada u građevini', kaže Terfehr.

Kako bi osigurali budućnost sektora, poslodavci sve više ulažu u obrazovanje i osposobljavanje novih radnika. Terfehrova tvrtka stalno zapošljava najmanje 20 pripravnika različitih građevinskih zanimanja, a surađuju i sa školama, čak i vrtićima, organizirajući projekte poput izgradnje drvenih kućica kako bi djeca od malih nogu stekla interes za građevinski sektor.

'Zidare je teško privući iz drugih firmi jer su izuzetno lojalni poslodavcu. Ako su zadovoljni, ne odlaze, čak ni ako plaća kasni. Zato je ključno od rane faze privući i educirati mlade radnike', objašnjava Terfehr.

Plaće odlične, ali opet ništa bez stranih radnika

Strani radnici već dugo čine važan dio građevinskog sektora u Njemačkoj. Terfehr ističe da su na gradilištima prisutni radnici s Balkana, kao i izbjeglice koji mahom rade u ovom sektoru.

'Građevinska industrija već desetljećima integrira strane kvalificirane radnike. Oni su jednostavno dio gradilišta. Da nemamo stranaca, mi seoski idioti – i to jako pretjerano kažem – ne bismo ni znali da postoji Ramazan', kaže on.

Neke firme pokušavaju privući radnike fleksibilnijim uvjetima rada. Tako uvode četverodnevni radni tjedan za starije zaposlenike, čime im se omogućuje duži odmor, a oni mlađi i dalje rade po standardnom režimu. Unatoč fizičkim naporima, mnogi iskusni radnici i dalje žele ostati u sektoru, a fleksibilniji radni uvjeti mogli bi ih zadržati još nekoliko godina prije odlaska u mirovinu.

Plaće zidara kreću se od 20 eura po satu za početnike dok iskusni majstori mogu zarađivati i do 5000 eura bruto mjesečno. No unatoč dobrim plaćama, građevinska zanimanja i dalje nisu dovoljno cijenjena u društvu.

'Situacija se popravlja jer je zanatlija sve manje, pa raste i njihova vrijednost. No još uvijek je potrebno mijenjati percepciju – građevinski radnik je cijenjen i sposoban stručnjak', ističe Terfehr.

Grade vlastite kuće

A koliko su vješti i samodostatni građevinski radnici, pokazuje činjenica da si mnogi od njih sami grade kuće. 'Kod nas na selu svatko tko zna nešto o građevini gradi svoj dom. Radnici izgrade kuće vrijedne 300.000 do 400.000 eura, a pritom uštede 150.000 eura na troškovima rada', objašnjava Terfehr.

Posao na gradilištu nije lagan – zahtijeva fizičku izdržljivost i rad na otvorenom u svim vremenskim uvjetima. Kako bi se smanjili rizici, uvedene su zaštitne mjere, poput zimske naknade za loše vremenske uvjete i kolektivnih godišnjih odmora tijekom ljeta, kada temperature postanu previsoke.

'Radimo u izazovnim uvjetima, ali imamo adekvatnu opremu i mjere zaštite. Svjestan sam koliko je fizički naporno raditi vani, ali naši radnici su ponosni na svoj posao i ne bi ga mijenjali za rad u uredu', zaključuje Terfehr.