U HNS-u kažu da je nužno je razraditi nacionalni kurikulum s ishodima učenja za svaku obrazovnu razinu te da tek po njegovom utvrđivanju moguće je mijenjati programe učenja u školama i pokrenuti sustav cjeloživotnog obrazovanja ravnatelja i nastavnika škola kako bi se promjene u učionicama stvarno i dogodile.

Tek kada se usklade svi elementi sustava, državna matura može imati puni smisao i osigurati društvo jednakih šansi u kojem se pojedinci, ali i škole, vrednuju prema vlastitim postignućima.

Rasprave koje se vode u javnosti ukazuju na ozbiljne probleme u cijelom konceptu obrazovnog sustava koji se nije mijenjao od devedesetih godina prošloga stoljeća. Stoga držimo da rasprave trebaju voditi stručnjaci i čim prije usuglasiti standarde, posebice u traženju razumne mjere između učenja činjenica, razumijevanja i osobnih vještina svakog učenika.

U testovima državne mature, kao i u ostalim instrumentima vanjskog vrednovanja, ne smije biti grešaka, ni strukturnih, ni sadržajnih, ni gramatičkih. Jedino tako se može očuvati povjerenje u instrument kojim se vrednuje učenik, nastavnik, škola i cijela zajednica.

Smatraju da je stoga važno kvalitetno funkcioniranje Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje u kojem se trebaju nalaziti ljudi s najvišom razinom organizacijskih, stručnih i etičkih kompetencija. Stoga misle da treba procijeniti 'strukturu, organizaciju i način rada Centra i pristupiti jačanju Centra u organizaciju koja će moći osigurati sve elemente vanjskog vrednovanja, posebice u stvaranju stručnog znanja i obrazovanju nezavisnih eksperata koji znaju razvijati alate i instrumente za vrednovanje učeničkih postignuća'.