U tjednima kada tema o tzv. 'lex Perković' puni medije, posebice u ovom kada je priča došla do vrhunca, DORH podiže optužnicu protiv Josipa Boljkovca. Odvjetnik Anto Nobilo, čiji su klijenti i 93-godišnji Boljkovac i 68-godišnji Perković, otkriva nam kako optužnica za Boljkovca stiže u 'jako interesantnom političkom trenutku'
'Nisam još vidio optužnicu, no oko tog postupka najinteresantniji je tajming. On je uhićen 2011. usred kampanje kada je Tomislav Karamarko bio ministar unutarnjih poslova i sve je skupa završilo blamažom na sudu', pojašnjava. Na pitanje vidi li poveznice između ovog slučaja i slučaja Perković, Nobilo, iako slučaj Perković ne želi komentirati, znakovito kaže: 'Ovo se događa u vrlo interesantnom političkom trenutku. Tajming je i onda i sada interesantan.' Odvjetnik zaključuje da obrana smatra kako Boljkovac nije naredio likvidaciju civila 1945. te kako će ovo suđenje završiti kao i prethodni postupak.
Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo Boljkovca tereti da je od 7. svibnja do sredine lipnja 1945. protivno propisima međunarodnog ratnog prava zapovjedio uhićenje i dovođenje u zatvor većeg broja civila s područja Duge Rese i okolnih mjesta pod optužbama da su surađivali s ustaškim vlastima.
Uhićenici, šest poznatih i četrnaest zasad nepoznatih osoba, ispitivani su više dana i potom po njegovoj zapovijedi, od podređene mu 3. čete 1. hrvatske brigade KNOJ-a, u više navrata odvođeni, usmrćeni i zakopani na predjelu Vidanka Curak. Jedan muškarac koji se usprotivio odvođenju usmrćen je hicima iz vatrenog oružja kod željezničke pruge u Dugoj Resi, objavilo je odvjetništvo na svojim internetskim stranicama.
Boljkovac je zbog tih optužbi uhićen 2. studenoga 2011, a iako je odbacio sve optužbe, istražna sutkinja uz pokretanje istrage odredila mu je i pritvor. Te je odluke nakon žalbe obrane potvrdilo i izvanraspravno vijeće Županijskog suda.
Ustavni sud je krajem studenoga 2011. ukinuo odluku zagrebačkog Županijskog suda o pokretanju istrage i određivanju pritvora protiv Boljkovca zbog sumnje da je počinio ratni zločin 1945. Zbog poodmakle dobi i zdravstvenog stanja Boljkovac je većinu vremena umjesto u Remetincu proveo u zatvorskoj bolnici.
Odvjetništvo ga smatra odgovornim jer je postupao protivno propisima međunarodnog ratnog prava i načelima međunarodnog prava koja proizlaze iz običaja ustanovljenih među civiliziranim narodima, iz zakona čovječnosti i zahtjeva javne savjesti koje propisuje Haška konvencija o zakonima i običajima rata iz 1907. i protivno članku 46. Pravilnika o zakonima i običajima rata na kopnu koji je sastavni dio Konvencije, piše Hina.
