Nakon obilježavanja komercijalnog Božića, Japanci od 29. prosinca do 3. siječnja slave Oshōgatsu, japanski tradicionalni doček Nove godine, uz obilje obaveza i u ozračju tamošnjih religija - budizma i šintoizma
Prosječnog Japanca u tih šest dana očekuje priličan broj obaveza, od slanja čestitki i pospremanja doma do odlaska na svetišta i čekanja prvog izlaska sunca u novoj godini. Sve to je potrebno obaviti kako bi sljedeća godina započela na najispravniji mogući način.
Najavu praznika Oshōgatsu prvi osjete japanski poštari. Već desetljećima u Japanu je običaj slati novogodišnje čestitke nengajō prijateljima i znancima ili obitelji ako su njezini članovi iz nekog razloga razdvojeni. Ove maštovito izrađene razglednice i pisma tokom prosinca doslovno zatrpaju japanske pošte jer ih poštari sve isporučuju u jednom danu, na samu Novu godinu.
108 udaraca
Ōmisoka pada na naše Silvestrovo; mnoga japanska kućanstva tradicionalno odrađuju taj dan kao dan velikog godišnjeg čišćenja i uređenja svoje kuće ili stana. Nitko nije pošteđen ovog običaja, pa su čak i djeca aktivno uključena u pospremanje po svojim školama ne bi li ih osvježili za novi semestar. Ručak posljednjeg dana stare godine je najbitniji godišnji obrok - osim okupljanja cjelokupne obitelji za istim stolom, važan je i izbor praznične hrane osechi u koju spadaju tradicionalno pripremani specijaliteti na bazi povrća, ribe i plodova mora uz neizostavne rezance toshikoshi koji simboliziraju niti poveznice stare i nove godine.
Istog dana u najvećim budističkim hramovima obavlja se zvonjenje na velikim zvonima, a za mnoge Japance je posebno važno posljednje zvonjenje netom prije ponoći, pa će mnogi Novu godinu dočekati vani u društvu obitelji ili prijatelja. Svako zvonjenje poslijednjeg dana godine obavlja se točno 108 puta - prema budističkom vjerovanju, tijekom godine ljudi mogu sagriješiti na 108 načina i zato će svaki udarac zvona pročistiti jedan ljudski grijeh.
Važnost prvih događanja
Novoj godini kao početku novog životnog ciklusa pridaje se veliki značaj, stoga Japanci nastoje posebnima učiniti neke događaje koji se čine prvi put u novoj godini. Jedan od najvažnijih događaja je hatsumōde, prvi posjet budističkom ili šintoističkom hramu. Tu spada i hatsuhinode, prvo bdijenje tokom kojeg mnogi Japanci prvi put u godini čekaju izlazak sunca. Od ostalih bitnih 'prvih' događanja tu su i hatsuyume, prvi san, hatsugama, prva čajna ceremonija, te kakizome, prvo pisanje kanji znakova, tradicionalnog japanskog pisma.
Na drugi dan nove godine Japanci imaju priliku vidjeti nakratko carsku obitelj. Za tu priliku (kao i za carski rođendan 23. prosinca) otvaraju se vrata Carskog posjeda i rijeke razdraganih Japanaca preći će preko mosta nijūbashi ne bi li mahnuli Akihitu ili nekome od njegove brojne obitelji, ipak za svaki slučaj zaštićenih debelim sigurnosnim staklenim zidom.