Grupa se opisuje kao 'na vjeri temeljen, revolucionarni i nacionalistički pokret' s ciljem izgradnje snažne države koja počiva na građanskim vrijednostima, identitetu i otporu okupaciji. Jasno se pozicionira protiv SAD-a, Izraela i Turske, koje naziva dijelom 'Osovine globalnog zla'. Ipak, ističe da razlikuje američku vladu od američkog naroda te ne šalje poruke 'onima koji ne predstavljaju svoj narod, već interese globalne vlasti', prenosi Newsweek.

Uli al Bas prvi se put oglasio u siječnju, ubrzo nakon Asadova bijega u Rusiju, pod nazivom 'Južna oslobodilačka fronta', a ubrzo je preimenovan. U svom prvom priopćenju objavili su početak oružane kampanje protiv izraelskih snaga koje su napredovale u južnoj Siriji, izvan Golanske visoravni. Grupa se time poziva na višedesetljetni front iz rata 1973. i prikazuje svoju borbu kao nastavak tog otpora.

Iran pokušava očuvati utjecaj u Siriji

Mnogi analitičari, poput onih iz Washingtonskog instituta i izraelskog Alma centra, vjeruju da je Uli al Bas rezultat iranskog pokušaja očuvanja utjecaja u Siriji, iako sama skupina tvrdi da nije vezana ni uz jednu državu. Vizualni identitet grupe – uključujući kalašnjikov u logotipu – podsjeća na simbole koje koriste Iranska revolucionarna garda, Hezbolah i druge proiranske milicije.

Naziv grupe Uli al Bas potječe iz Kurana, a koristio ga je i Hezbolahov čelnik Naim Kasim. Iz nje priznaju povezanost s idejom Osovine otpora, ali se jasno distanciraju od konkretnih političkih ili vojnih savezništava.

Uli al Bas ne podržava povratak Asada ni njegova nasljednika Ahmeda al Šare (ranije poznatog kao Abua Mohameda al Golanija), vođu HTS-a. Umjesto pojedinaca, tvrde, podržavaju suverenitet sirijskog naroda. Unatoč tome, i dalje koriste zastavu iz Asadove ere, što signalizira kontinuitet s nacionalnim identitetom.

Borba protiv prisutnosti Izraela u Siriji

Skupina se naročito fokusira na borbu protiv izraelske prisutnosti u južnoj Siriji. Smatra da je njihova dužnost 'poraziti okupaciju' i potvrđuje odgovornost za niz nedavnih oružanih sukoba s izraelskim snagama u pokrajini Dara. Izraelski dužnosnici priznali su 'taktičke, ali zanimljive' incidente i najavili nastavak prisutnosti IDF-a u regiji radi zaštite svojih građana.

Izraelski diplomat Tsach Saar izjavio je da su njihove operacije utemeljene na samoobrani te izrazio sumnju u novo sirijsko vodstvo, navodeći povezanost Šare s džihadističkim organizacijama poput Al Kaide i ISIS-a. Izrael, kaže, ne traži rat, ali neće tolerirati prijetnje na granici.

SAD smanjuje prisutnost u regiji

SAD još uvijek održava vojnu prisutnost u Siriji, oko 2000 vojnika, uglavnom u suradnji s IDF-om na sjeveroistoku i u južnoj pustinjskoj enklavi. Nakon izbijanja sukoba u Gazi, američke su snage bile meta napada proiranskih milicija, što je dovelo do uzvratnih udara. Napadi su se privremeno smirili nakon Bidenove najave povlačenja iz Iraka, no Trumpova administracija, sada ponovno na vlasti, naglašava smanjenje vojne prisutnosti u regiji.

U svjetlu pojave skupine Uli al Bas, glasnogovornik američkog State Departmenta ponovio je poziv na 'inkluzivnu, civilno vođenu sirijsku vladu' koja može osigurati stabilnost, ljudska prava i zaštitu od terorizma. I dalje smatraju HTS terorističkom organizacijom, unatoč tvrdnjama Šare da je napustio ekstremističku ideologiju.

Rastu tenzije između SAD-a i Irana

Napetosti između SAD-a i Irana dodatno su narasle. Dok se razmatra povratak multilateralnim pregovorima nakon Trumpova povlačenja iz nuklearnog sporazuma 2018., Washington je uputio izravne prijetnje Iranu zbog aktivnosti njegovih saveznika – osobito jemenskih hutista.

Uli al Bas komentira da Iran trpi pritisak jer se ne podvrgava američkom utjecaju i 'održava neovisan identitet'. Kažu da Iran, poput Venezuele i drugih država koje se protive hegemoniji SAD-a, predstavlja izazov 'cionističkom entitetu' u regiji.