Zapad i Rusi su se u srijedu u Vijeću sigurnosti opet međusobno optuživali zbog izvješća UN-a o ljudskim pravima u Ukrajini, koje je Moskva ocijenila pristranim a Washington, London i Pariz su pozvali Rusiju da se prestane miješati u Ukrajini.
Ruski veleposlanik u UN-u Vitalij Čurkin rekao je da je UN-ovo izvješće 'pristrano i ne odražava pravo stanje rusofonskog stanovništva u zemlji'. Upozorivši na 'opasnost od pravog građanskog rata' u Ukrajini, rekao je da vlasti u Kijevu 'moraju početi dijalog' sa separatistima.
Britanski veleposlanik Mark Lyall Grant istaknuo je pak da izvješće, protivno ruskoj tezi, 'govori da stanovnici koji govore ruski nisu bili ugroženi na Krimu' i da 'nije bilo sustavnih napada na rusku zajednicu u Ukrajini'.
Govoreći o napetostima na rusofonskom istoku Ukrajine, istaknuo je da 'paravojne postrojbe dobro opremljene i naoružane automatskim puškama nisu bile mirni prosvjednici'.
Američka veleposlanica Samantha Power poručila je da je 'najbolji način za smirivanje napetosti da ti naoružani pripadnici milicije napuste zgrade koje su zauzeli'. Rusija mora usto 'povući svoje postrojbe s granice i prekinuti destabilizaciju Ukrajine', opetovala je.
Francuski veleposlanik Gerard Araud ocijenio je da bi 'bilo neprihvatljivo da manevri nasilnih skupina ugroze održavanje' predsjedničkih izbora 25. svibnja koji su 'presudni za budućnost zemlje'. 'Nećemo dopustiti Rusiji da spriječi njihovo održavanje ni da ih diskvalificira'.
Podnoseći izvješće vijeću zamjenik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava Ivan Šimonović rekao je da se 'mora prekinuti naoružavanje prosvjednika (na istoku Ukrajine) koji postaju poluvojna sila', premda nije izravno optužio Rusiju za to.
'Svi koji potiču nasilje ili dopremaju oružje prosvjednicima mogu se smatrati odgovornima za tragične posljedice koje će iz toga proisteći', dodao je. Ipak je pozvao '(ukrajinske) sigurnosne snage da nepotrebno i prekomjerno ne primjenjuju silu'.
U izvješću UN-ova Visokog povjerenstva za ljudska prava objavljenom u utorak u Ženevi poziva se nove ukrajinske vlasti da spriječe raspirivanje mržnje i da poštuju manjine. Izvješće je sastavljeno nakon dvaju Šimonovićevih posjeta Ukrajini u ožujku.
Obama: Rusiju očekuju nove sankcije zbog destabilizacije Ukrajine
Američki predsjednik Barack Obama rekao je u srijedu da Rusija može očekivati nove sankcije ako pojača potporu separatistima na istoku Ukrajine.
'Dosljedno sam govorio da će Rusija svaki put kad poduzme ovakve korake s ciljem da destabilizira Ukrajinu i povrijedi njezinu suverenost, snositi posljedice', upozorio je Obama u razgovoru za televiziju CBS.
Obama je za ukrajinsku krizu otvoreno optužio Moskvu, uoči susreta u Ženevi na kojemu će Rusija, Ukrajina, Sjedinjene Države i Europska unija pokušati razriješiti sadašnju pat-poziciju.
Američki dužnosnici su rekli da su spremni uvesti Rusiji nove sankcije ako sastanak u Ženevi ne donese bitniji napredak, prenosi Reuters.
Predsjednik Obama je rekao kako vjeruje da Rusija nije zainteresirana za vojni sukob s SAD-om koji je vojno nadmoćniji.
'Ne želimo rat', rekao je.
Prorusko Pridnjestrovlje, na pragu Ukrajine, želi priznanje EU-a
Europska unija mora priznati Pridnjestrovlje, prorusko separatističko područje u Moldaviji uz ukrajinsku granicu, želi li 'stabilnost' u regiji, rekao je u srijedu u Tiraspolju predsjednik Pridnjestrovlja Jevgenij Ševčuk u ekskluzivnom razgovoru za AFP.
'EU mora priznati Pridnjestrovlje koje nije i neće biti opasno za njega; u tom bi se slučaju samo uspostavila zona stabilnosti u regiji', rekao je predsjednik s kojim se razgovor vodio u njegovu uredu u kojemu je bila izvješena velika slika Kremlja, fotografija ruskog predsjednika Vladimira Putina i crveno-zelena zastava Pridnjestrovlja sa srpom i čekićem, znakovljem nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.
'EU se mora osloboditi svoje borbe protiv ruske nazočnosti u regiji', dodao je podsjetivši da je to područje privrženo Rusiji.
Ova izjava dolazi u času kada je Vrhovni sovjet (parlament) Pridnjestrovlja zatražio u srijedu od Rusije i od Ujedinjenih naroda da priznaju neovisnost tog teritorija koji službeno ima 500.000 stanovnika i na kojemu je stacionirano oko 1.500 ruskih vojnika.
Pridnjestrovlje (Transdnjestrija) gdje uglavnom žive govornici ruskog jezika i Ukrajinci, odcijepilo se 1990., uoči raspada SSSR-a, iz straha od približavanja Moldavije, gdje je službeni jezik rumunjski, susjednoj Rumunjskoj.
Godine 1992. je uslijedio kratak rat Moldavije i Pridnjestrovlja u kojemu je poginulo osamstotinjak ljudi.
Od tada je Pridnjestrovlje praktično neovisno premda ga nije priznala nijedna država a međunarodna zajednica ga smatra sastavnim dijelom Moldavije, zemlje s 3,5 milijuna stanovnika, smještene između Ukrajine i Rumunjske.
Odgovarajući na pitanje o mogućem pripojenju Rusiji, poput onoga Krima, Ševčuk je kratko rekao da je u ovom času usredotočen na 'priznanje Pridnjestrovlja' i ne želi se baviti 'pretpostavkama'.
'O sljedećim koracima odlučit će građani naše republike', kazao je.
'Krim ima svoje okolnosti, možemo govoriti o nekim zajedničkim točkama (naših dvaju područja) (...) ali ima i razlika, nemamo tako ugodnu klimu ni luku za prihvat Crnomorske flote', dodao je.
Izaslanstvo Vrhovnog sovjeta Pridnjestrovlja koje vodi njegov predsjednik Mihail Burla, treba ovih dana posjetiti Moskvu kako bi podastrli svoje zahtjeve.
Moldavski premijer je pak ocijenio da su zahtjevi Vrhovnog sovjeta 'izazov' teritorijalnoj cjelovitosti njegove zemlje.
Ševčuk je rekao i da je spreman za novi krug pregovora s OESS-om (Organizacija za europsku sigurnost i za suradnju), Rusijom, Ukrajinom, Moldavijom, Sjedinjenim Državama i EU-om o 'zamrznutom' sukobu u Pridnjestrovlju.
Odgovarajući na pitanje o nostalgiji koju njegova republika osjeća za bivšim SSSR-on, napose kroz 'nacionalno' znakovlje, Ševčuk (45) je rekao: U vrijeme Sovjetskog Saveza vladala je stabilnost, nije bilo sukoba'.
