'Zakon o radu kakav je napisan ne odgovara sadašnjem trenutku i de facto moramo donijeti novi zakon o radu', kazao je Mrsić u današnjoj emisiji 'U 4 oka' Media servisa.

Napomenuo je da je u prvoj fazi rasprave postignut sporazum o izmjenama toga zakona, o kojima su se i sindikati i poslodavci mogli dogovoriti, a sutra će se održati zadnji sastanak nakon kojega će te izmjene krenuti prema Vladi i Hrvatskom saboru.

U izmjenama Zakona o radu predviđa se da se ugovor na određeno vrijeme ne može produživati unedogled, ali i da za prvi ugovor na neodređeno vrijeme 'stvari budu jednostavnije, posebno kada se govori o razlozima njegova potpisivanja', kazao je ministar Mrsić.

Smatra da se u Hrvatskoj treba omogućiti lakše zapošljavanje, ali i zaštita radnika. 'Zakon o radu je zakon koji primarno treba štititi slabijeg, a u tom slučaju su radnici uvijek slabija strana', rekao je.

Na pitanje hoće li se osnovati fond za otpremnine, ministar Mrsić kazao je kako će predložiti modalitet koji će olakšati poslodavcima, ali i da radnici budu zaštićeni.

Osvrčući se na jedinstveni ugovor o radu, drži da će tu ostati dosadašnje podjela - na rad na određeno i na neodređeno vrijeme.

Ministar Mrsić najavio je i da će se u drugoj fazi pregovorati o plaći, a smatra da bi tu trebalo uvesti samo jednu brutto plaću, što bi olakšalo isplatu doprinosa i slično. 'Inzistirati ćemo da netto plaća ne ide dolje', naglasio je.

Upitan kako će riješiti problem 370.000 nezaposlenih, ministar Mrsić rekao je kako je broj nezaposlenih slika Hrvatske i kroz to se vidi kakva je hrvatska ekonomija. 'Ekonomija nam jednostavno stoji i ona se mora pokrenuti', naglasio je.

Navodeći i da su se u Hrvatskoj od 2008. godine stalno gubila radna mjesta, ministar Mrsić rekao je da se u prošloj godini preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zaposlilo više od 170.000 ljudi, što je više nego ikada od 2008. godine, 'ali se više radnih mjesta gubi nego stvara'.

Po njegovoj procjeni krajem godine bi se trebao preokrenuti taj negativan trend i početi se otvarati više radnih mjesta, nego što ih se zatvara.

'Za značajniji pad broja nezaposlenih treba imati rast BDP-a iznad dva posto', zaključio je ministar Mrsić.