Došenu je, kao posljednjem novinaru zagrebačkog dopisništva Slobodne Dalmacije otkaz dan početkom svibnja, a rješenje mu je bilo uručeno u srpnju nakon njegova povratka s godišnjeg odmora. Time je Uprava Slobodne Dalmacije ukinula zagrebačko dopisništvo bez obzira na protivljenje Radničkog vijeća i upozorenja o, tvrdi Došen, tzv. prikrivenom radu jer se svakodnevnim uvidom u tekstove iz Zagreba objavljene u Slobodnoj Dalmaciji lako može ustanoviti da su njihovi autori bivši novinari dopisništva, sada u radnom odnosu u društvu EPH Media, nakladniku Jutarnjeg lista.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Saša Leković izjavio je Hini da su mu poznate okolnosti ukidanja dopisništva Slobodne Dalmacije u Zagrebu i otkaza Došenu, koji je o tome razgovarao s bivšim predsjednikom HND-a Zdenkom Dukom kada je odluka o otkazu i gašenju dopisništva bila aktualna, ali se HND-u o toj temi kasnije nitko nije obratio, pa niti kada je u pitanju sudski spor.

"HND se protivi svakoj nakaldničkoj zloporabi, pa tako i neispunjavanju radnih prava novinara i prikrivenom radu. No, kako bih mogao reći da se u konkretnom slučaju formalno-pravno radi o prikrivenom radu morao bih imati više informacija", rekao je Leković poručujući da će HND učiniti sve što može kako bi pomogao Došenu i drugim novinarima u ostvarenju njihovih prava.

Predsjednik Sindikata novinara Hrvatske Anton Filić upozorava da Slobodna Dalmacija i dalje ima potrebu za novinarima u Zagrebu, zbog čega smatra da ne postoji valjani razlog za otkaz Došenu. Također je nevjerojatno da Slobodna Dalmacija, unatoč tome što je lani pozitivno poslovala, daje otkaze novinarima i gasi dopisništvo u Zagrebu.

"Osim što je to nekorektno i neprijateljsko ponašanje prema novinarima iz dopisništva, to nije dobro niti za imidž Slobodne Dalmacije jer Zagreb je ipak glavni grad Hrvatske pa je dopisništvo u njemu najvažnije u Hrvatskoj", naglasio je Filić koji smatra da u Slobodnoj ima elemenata prikrivenog rada već i zbog toga što se iz Zagreba objavljuju i tekstovi honorarnih suradnika, dakle onih bez valjanog ugovora o radu.

Praksa da novinari jednog lista objavljuju i u drugom listu svakako nije dobra, ali tu se dotičemo i problema netransparentnog vlasništva u našim medijima i nejasnog odnosa Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije, kaže Filić.

Predsjednik Uprave Slobodne Dalmacije Miroslav Ivić nije komentirao sudski spor, a nakon otkaza Došenu u srpnju je poručio da su pitanja vezana uz zagrebačko dopisništvo iz područja radno-pravnih statusa , pa će na postavljena pitanja odgovore poslati kada mu ih proslijedi nadležna pravna i kadrovska služba.

Gašenje dopisništva i otkaz Došenu uslijedilo je nakon što je Uprava Slobodne Dalmacije (SD) predložila ukidanje zagrebačkog dopisništva s obrazloženjem da se od 2011. kontinuirano bilježi pad poslovne aktivnosti i gubitak tržišta, kao izravan rezultat pada prodaje lista Slobodna Dalmacija.

Slobodna Dalmacija je u svom godišnjem izvješću o stanju u 2014., objavljenom u travnju ove godine, iskazala dobit u iznosu od 5,2 milijuna kuna i navela da je u toj kompaniji krajem prošle godine radilo 334 zaposlenika.