Što se to zbiva u MZOS-u? U ovakvoj situaciji nameće se nekoliko pitanja: 1) koji je točno smisao razgovora Karamarko – Šustar - Jokić budući da to zapravo i nije resor potpredsjednika Vlade; 2) hoće li MZOS podržati produženje mandata skupine koju je do sada deklarativno podupirao; 3) je li možda smisao susreta postavljanje određenih uvjeta prije nego što se donese konačna odluka o sudbini Jokića i njegova tima; 4) te možda najvažnije - kako je moguće očekivati nastavak ikakvih ozbiljnih reformi kada je prema predstavljenom prijedlogu proračuna za 2016. MZOS drugi najveći gubitnik sa čak dva posto manje novca nego 2015. što je suprotno svim trendovima u razvijenim zemljama.

Pritom treba imati na umu da je i do sada 80 posto proračuna MZOS-a odlazilo na plaće nastavnika, znanstvenika i ostalog osoblja, da je dobar dio ostatka išao za materijalne troškove i kapitalne investicije poput izgradnje i popravaka škola, dok se oko 250 milijuna trošilo na prijevoz srednjoškolaca, a isto toliko za participacije u troškovima studija.

Teške dvojbe

Kurikularna reforma nedvojbeno je neugodan zalogaj za nove vlasti. S jedne strane desni radikali u njoj vide ili očekuju previše svjetonazorskih problema, a s druge u nju su utrošeni i golem trud i velika sredstva koja su dobrim dijelom vezana za europske projekte što pak znači da je za jednu domaću kunu dobiveno sedam europskih.

Novim vlastima bilo bi stoga vrlo teško, kako pred domaćom javnosti, tako i pred EU-om, naći valjana opravdanja za zaustavljanje kurikularne reforme iako je takvih najava bilo od samih početaka njihova formiranja.

Naime, već je prvi popis HDZ-ovih prijedloga za promjene u znanstveno-obrazovnom sustavu koji se našao u Saboru sadržavao točku koja je najavljivala zaustavljanje reforme i reviziju strategije.

'Zaustaviti pokrenuti proces trenutačne kurikularne reforme; napraviti reviziju strategije i korekciju nedostataka na temelju detaljne analize, uz sudjelovanje svih znanstvenih disciplina
(posebno STEM područja) i zainteresiranih dionika', pisalo je u dokumentu koji se našao na klupama.

HDZ je kasnije objavio da se tekst ondje našao greškom, no istovremeni istupi Ladislava Ilčića, predsjednika Hrasta, podupiratelja udruga 'GROZD' i 'U ime obitelji', usko povezanih s vrhom Crkve, koji je u Sabor ušao s Domoljubnom koalicijom, slali su drugačije poruke. Naime, on je vrlo glasno upozoravao da su u skupine za rad na reformi bili birani ljudi samo jedne političke orijentacije. A upravo je on bio ključni čovjek za pitanja obrazovanja u Karamarkovu timu koji je pregovarao s Mostom. U medijima se tada čak nagađalo da bi mogao postati ministrom, a poznato je da su 'grozdovci' i 'obiteljaši' uvijek imali nebrojene zamjerke svim pokušajima uvođenja 'liberalnijih' promjena u obrazovanju, osobito u zdravstvenom programu i građanskom odgoju.

Mjesto ministra na kraju je ipak preuzeo Šustar, a on od tada uporno tvrdi da reforma neće stati, iako se ne slaže baš u svemu s Jokićevim timom. Šustarov kabinet jučer je konačno podebljan Ilčićevim kolegom po stranci i svjetonazoru - Hrvojem Šlezakom.

Odluka u ponedjeljak

Iz svega navedenog moglo bi se zaključiti da dvojbe oko reforme još uvijek nisu riješene. U prilog spekulacijama da bi sudbina Jokićeve ekspertne skupine mogla ovisiti o susretu s Karamarkom, koje se posljednjih dana mogu čuti u krugovima ljudi iz obrazovnog sektora, govori i činjenica da u MZOS-u danas nismo mogli dobiti ni potvrdan niti niječan odgovor na pitanje hoće li joj ministar Šustar produžiti mandat.

Iz glasnogovorništva su nam samo poručili da je nakon sastanka Karamarka, Šustara i Jokića u Vladi Republike Hrvatske u ponedjeljak 29. veljače 2016. u 11:00 sati, predviđeno davanje izjava.

Jokić je za tportal rekao da se nada i očekuje da će susret proći u vrlo pozitivnom tonu te da će Cjelovita kurikularna refoma i rad 430 učitelja i stručnjaka biti prepoznat i cijenjen.

'Ništa mi za sada ne ukazuje da postoje ozbiljni otpori reformi', rekao je Jokić.