Polovinu navedenog iznosa Obama planira osigurati većim porezima za bogate i korporacije, što će naići na žestok otpor republikanskog dijela Kongresa koji se protivi bilo kakvom povećanju poreza u ime zaštite poduzetničke klime u SAD-u. Prijedlog oporezivanja bogataša Obama šalje tzv. superodboru Kongresa, tijelu utemeljenom s ciljem rezanja proračunskih stavki u iznosu od najmanje 1,2 bilijuna dolara u idućem desetljeću, neovisno o Obaminom planu.

Obamina porezna reforma trebala bi generirati uštede u iznosu od 1,5 bilijun dolara – polovinu od planiranih tri bilijuna – od čega bi se 800 milijardi dolara osiguralo istekom trajanja razdoblja za porezne olakšice koje je bogatima osigurao bivši predsjednik George W. Bush. Ostalih 700 milijardi dobilo bi se ukidanjem ostalih poreznih olakšica koje su trenutno na snazi: Obama predlaže ograničavanje poreznih odbitaka za dobrostojeća domaćinstva te ukidanje olakšica za naftne kompanije i tvrtke koje kupuju korporativne zrakoplove.

Prijedlog novih poreznih stopa odnosi se na manje od 450.000 ljudi ili 0,3 posto poreznih obveznika, koji sada plaćaju niže iznose poreza od srednje klase - prihodi od investicija oporezuju se po nižoj stopi od 15 posto, dok se porezi na izravni dohodak penju i do 35 posto.

Plan ne predviđa rezanje beneficija srednjoj klasi, poput mirovinskog programa i zdravstvenog osiguranja Medicare za starije Amerikance. Dužnosnici Obamine administracije obznanili su da će predsjednik uložiti veto na bilo kakve prijedloge koji se tiču ukidanja povlastica korisnicima Medicaida, ako bogati Amerikanci i korporacije zadrže porezne privilegije.

Plan također predviđa uštede od 1,1 bilijun dolara od okončavanja vojnih operacija u Iraku i smanjivanja broja vojnika u Afganistanu, te 430 milijardi od kamata zbog rezanja ostalih proračunskih izdataka.

S obzirom na očekivana snažna protivljenja Obaminom planu među republikanskim kongresmenima, bez kojih će inicijativa ostati mrtvo slovo na papiru, Buffetov porez mogao bi ostati na razini populističkog nastojanja pridobivanja birača uoči predsjedničkih izbora u studenome 2012. Kritičari tvrde da se Obama od početka mandata trebao zalagati za povećanje poreza bogatima i biti konkretniji u pokušajima oporavka gospodarstva, jer mu očajnički pokušaji osiguravanja glasova 'u pet do 12' tada ne bi bili potrebni. Sigurno je, međutim, da će Obama makar i djelomično uspjeti u namjeri da najveći dio krivnje za američku gospodarsku krizu svali na republikance, na koje će moći uprijeti prstom kada odbiju njegov prijedlog porezne reforme.