Rekordni deficit, divljajuće cijene goriva, spor oporavak gospodarstva, još uvijek velika stopa nezaposlenosti i nepovjerenje američkih potrošača – sve to načas je zasjenilo ubojstvo u Abotabadu.

Uz iznimku šačice kolumnista koji propituju legitimnost Bin Ladenovog pogubljenja u okvirima međunarodnog prava i 'tajming' napada u svjetlu ubojstva Gadafijevog sina i unučadi, američki mediji, nakon dužne glorifikacije 'odlučnosti' Obamine administracije i 'hrabrosti' specijalaca-ubojica, bacili su se na prijetnju mogućeg osvetničkog napada na tlu SAD-a. Obamin ugled u SAD-u toliko je učvršćen da su rep njegovog uspjeha zajahali i potencijalni izborni takmaci, republikanci Tim Pawlenty i Mitt Romney, čestitajući mu na dobro obavljenom poslu i ostvarenju obećanja koje je Amerikancima dao, ne zaboravilo se, bivši predsjednik George W. Bush.

Mark R. Joslyn, profesor politologije na Sveučilištu Kansas, predviđa za tportal da će Bin Ladenova smrt imati dva upečatljiva učinka na izbore.

Kao prvo, Bin Ladenova smrt osnažuje Obamin profil kada je konkretno riječ o borbi protiv terorizma te općenito u vanjskoj politici, jer ga je sada po tim pitanjima daleko teže napasti.

Drugo, Obamina agresivna i uspješna vojna taktika učinkovito stišava konzervativne kritičare po pitanju domovinske sigurnosti te može unaprijediti predsjednikov značaj i položaj među konzervativnijim demokratima i nezavisnima.

'Međutim, važno je imati u vidu da se mnoge predsjedničke utakmice u konačnici vode oko unutarnje politike, osobito ekonomije. Ukoliko stopa nezaposlenosti ostane visoka, a cijene goriva se zadrže na postojećim razinama, Bin Ladenova smrt bit će daleko manje važna nego što je danas', najavljuje Joslyn.

Kada se strasti oko Bin Ladenovog ubojstva, u osvit nove predizborne utrke, smire, Amerikanci će se vratiti svakodnevici bremenitoj crnim brojkama i osebujnim prognostičarima, koje u posljednje vrijeme predvodi, 'za obračun s konkurentskom Kinom spreman', Donald Trump. Iako se mediji sada već sustavno bave predsjedničkim aspiracijama tog utjelovljenja 'američkog sna', većina analitičara ne daje mu ozbiljne šanse u slučaju predsjedničke kandidature.

'Američki san' preseljen na iduća pokoljenja

U postojećim gospodarskim uvjetima, više od polovine od čak 11 tisuća nedavno anketiranih u istraživanju CBS-a i Vanity Faira 'američki san' izjednačilo je s osiguravanjem boljeg života za potomke. Dobrobit djece premašila je tradicionalne pobjednike sličnih anketa, poput dobivanja boljeg posla, posjedovanja kuće, bogaćenja preko noći ili probitka među slavne.

Koketiranje incidentnog milijardera Trumpa s republikanskom nominacijom, u nedostatku drugih, ide na ruku aktualnom predsjedniku. Činjenica da nijedan republikanac još uvijek nije službeno najavio ulazak u utrku s Obamom svjedoči o političkoj snazi i popularnosti prvog crnog američkog predsjednika.

Usporedbe radi, početkom svibnja prije četiri godine u javnoj predizbornoj diskusiji nastupilo je čak deset republikanskih natjecatelja, uključujući Johna McCaina i Rudyja Giulianija, iako su i tada, prvenstveno zbog katastrofalne politike Georgea W. Busha, bili zakinuti u samom startu. Ove godine, zbog nestašice kandidata, republikanci su bili primorani odgoditi diskusiju za rujan. Jedan od razloga zasigurno je i taj što se Obama kandidira za svoj drugi mandat, koji je po tradicionalnom uvjerenju lakše osvojiti.

Samo trojica predsjednika u posljednjih 60 godina izgubila su drugi mandat: posljednji takav bio je George H. W. Bush (stariji), kojega je 1992. porazio Bill Clinton. Iako je Bushu nakon pokretanja Zaljevskog rata popularnost skočila za 23 posto i tako uvećana trajala punih 10 mjeseci, vanjska politika mu ipak nije mogla osigurati izbornu pobjedu. Građani su ga zbacili s trona zbog gotovo stagnirajuće domaće ekonomije - rast bruto nacionalnog proizvoda u posljednje dvije godine njegova mandata iznosio je mršavih 1,58 posto.

Prema Gallupu, Obamina popularnost od ponedjeljka porasla je za svega šest posto, pa ga sada podržava 52 posto Amerikanaca. Pitanje je, međutim, koliko će dugo Obama letjeti na krilima Bin Ladenove smrti. Prosječan skok podrške javnosti američkim predsjednicima nakon značajnih događaja iznosi 13 posto i traje 22 tjedna, a ovo je prvi takav uzlet za Obamu unatoč dosadašnjim 'uspjesima' poput vojnog angažmana u Libiji, prestanka borbenih operacija u Iraku u kolovozu 2009. i osujećivanja bombaškog napada na Detroit na Božić iste godine. Za usporedbu, podrška Georgeu W. Bushu nakon uhićenja Sadama Huseina porasla je za 15 posto i trajala sedam tjedana, a najveći zabilježeni uzlet dosegnuo je taj isti Bush, kada mu je nakon terorističkih napada 11. rujna popularnost porasla za čak 35 posto i trajala više od dvije godine.

Osim u slučaju da SAD u međuvremenu zadesi krvava odmazda za BinLadenovu smrt, ekonomski problemi nesumnjivo će zagospodariti medijimado kraja godine. Ukoliko Obamin rast popularnosti potraje prosječna 22 tjedna, njegova administracija neokrznuta će prebroditi krizne gospodarske brojke do listopada, u nadi da će se dotad situacija stabilizirati dovoljno da izbije i posljednji adut u rukavu potencijalnim kandidatima republikanskih predizbora.