Sam registar bit će podijeljen na dva dijela - opći i posebni dio. U općem dijelu bit će navedeni ime, prezime i ime jednog roditelja branitelja, datum, mjesto i država rođenja, spol, mjesto prebivališta i adresa stanovanja, broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu, pripadnost borbenom ili neborbenom sektoru, pripadnost MUP-u ili MORH-u te status (branitelja ili dragovoljca). Posebni dio sadržat će naziv postrojbe kojoj je branitelj pripadao i razdoblje sudjelovanja u Domovinskom ratu, dok će pomoćni podaci iz registra služiti za tehničku podršku i razmjenu podataka s drugim tijelima i pravnim osobama.

Javnost će ubuduće na web stranicama Ministarstva branitelja moći vidjeti samo dio podataka iz općeg dijela: ime branitelja, ime jednog roditelja, prezime, godina i mjesto rođenja, ukupan broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu, pripadnost borbenom ili neborbenom sektoru prikazana po broju dana i pripadnosti MUP-u, odnosno MORH-u. Što se pak tiče podataka iz posebnog dijela, oni će javnosti biti dostupni samo ako branitelj da pismenu dozvolu za objavu.

Objavom registra neće biti narušena sigurnost pojedinaca niti ugroženi nacionalni interesi zašto smo dobili sve potrebne suglasnosti nadležnih ministarstava, ureda i agencija, a ova vlada ispunit će jedno od svojih predizbornih obećanja, na radost i ponos svih časnih i poštenih hrvatskih branitelja', kazao je predstavljajući taj zakon ministar Matić

Objavu registra u ime SDP-a podržao je i Franko Vidović. 'Do danas nije razjašnjeno što je to neborbeni sektor u ratu i za kakve je namjene takav formiran. Upravo taj tzv. neborbeni sektor, koji ne postoji ni u jednoj državi koja je prošla kroz rat, u jednom dijelu kamen je spoticanja. Ono što također nije u potpunosti jasno jest broj hrvatskih branitelja koji su evidentirani u registru i koji iznosi 501.666. Taj broj od momenta kad je obznanjen hrvatskoj javnosti izaziva prijepore kako među samim braniteljima i udrugama branitelja, tako i među običnim građanima. Osim toga, do prije dvije godine bilo je moguće uz pomoć dva svjedoka dokazati braniteljski status. Dakle od 1996. pa do prije dvije godine. Ja o tome imam stav da si u ratu ili bio ili nisi bio, nema borbenog i neborbenog branitelja. Svi branitelji su borbeni', kazao je Vidović.

Osvrnuo se i na kritike koje govore da će registar omogućiti nove optužnice protiv hrvatskih branitelja, za što je Vidović uvjeren da se neće dogoditi.

'Prvo, Domovinski rat bio je pravedan, obrambeni i nametnut Hrvatskoj. Drugo, siguran sam da je ogromna većina hrvatskih branitelja ratovala poštujući sve konvencije, kodekse i običaje ratovanja. I treće, sama Hrvatska je tijekom godina smogla snage i sama procesuirala i procesuira one pojedince koji su se ogriješili o pravila ratovanja. Mislim da je svima jasno da bi ti ljudi, nažalost, imali problema i bez objave registra i nije registar taj na temelju kojeg se pokreću istrage i dižu tjeralice ili obavlja uhićenje. Ja čvrsto vjerujem da je sustav RH, pravna država Hrvatska i njezin aparat u stanju zaštititi nevine i one koji su je stvarali te kazniti počinitelje djela koja nikom nisu na čast. Također, vjerujem u moć naše diplomacije, ma koliko bila nejaka, ali vjerujem u njenu moć u zaštiti svih hrvatskih građana, posebice hrvatskih branitelja u cijelom svijetu', zaključio je Vidović

Na Vidovićevu tvrdnju da većina javnosti traži objavu registra reagirala je i HDZ-ova Jadranka Kosor, kazavši da nema dokaza za takve tvrdnje.

Da biste tvrdili da veći dio hrvatske javnosti traži objavu registra, onda bismo u najmanju ruku morali prije toga provesti referendum i onda bi se građani izjasnili na referendumu i tada biste mogli tvrditi da veći dio hrvatske javnosti traži objavu registra. Svakako je morao biti proveden svojevrstan referendum ili izjašnjavanje među onima koji se nalaze u registru, znači među hrvatskim braniteljima', kazala je Kosor.

Vidoviću je odgovorio i HDZ-ov Dujomir Marasović, koji smatra da Vlada objavom registra branitelje 'stavlja na stup srama'.

'Ovo je krunski dokaz bijede hrvatske političke misli, ovo je krunski dokaz hrvatskog nagona za samouništenjem, za samoosramoćenjem i za radom za tuđe interese, da bi se od toga imala nekakva korist ili zbog gluposti i manjka i intelektualnih potencijala na liniji hrvatske državnosti. Ja tražim da se objave svi članovi bivših obavještajnih službi iz bivše države, tražim da se objave članovi partizanskih jedinica koji još primaju penzije, tražim da se objave imena 30 tisuća članova fašističke talijanske okupatorske vojske koji primaju mirovine u Hrvatskoj, tražim da se oni objave', kazao je Marasović

S Marasovićevom idejom složio se Damir Kajin u ime IDS-a. 'Koliko partizana dobiva tu 'povlaštenu mirovinu' i koliko je ustaša i domobrana koji je isto tako dobivaju. Jednih je 40, drugih je negdje oko 30.000. Sve objavimo. Objavimo koliko talijanskih penzija dolazi u Hrvatsku, od Istre preko Rijeke do Zadra i Splita. Sve objavimo. Ja mislim da nitko ne bi trebao biti protiv toga. Zašto čuvati neku tajnu? Pa zemlja se, kako kaže poslovica, zaklela raju da se sve tajne doznaju, pa neka se i to zna', rekao je Kajin

Samu intenciju Vlade da objavi registar branitelja Kajin je pohvalio.

'Mali iskorak, ali je ipak iskorak nabolje, i to moramo priznati. Da parafraziram Armstronga, to nije možda velik korak za čovječanstvo, možda to nije velik korak ni za Vladu, ni za Sabor, ali je korak za braniteljsku populaciju, i to moramo jednostavno priznati', poručio je Kajin.

Replicirao mu je HDZ-ov Miroslav Tuđman. 'Kolega Kajin je rekao da je objava ovog registra iskorak i neka se sve objavi. Predlagač zakona kaže da je to u cilju digniteta branitelja i Domovinskog rata. Međutim da bismo onda po toj istoj logici zahvalili, bili bismo dužni objaviti sve o svim onim postrojbama koje su bile na tlu Hrvatske i pomagale Hrvatskoj. Od UNPROFOR-a, od SFOR-a, od NATO-ovih postrojbi, promatrača Europske zajednice itd. Sama pomisao na to, samo traženje da se to učini i Hrvatska bi se našla pred velikim problemima kada bi objavila takav popis', rekao je Tuđman

Međutim s objavom popisa svih boraca složio se i sam ministar Matić, pritom odgovorivši i na primjedbe HDZ-ovaca da nijedna država na svijetu nije objavila registar branitelja.

'Kanada je objavila popise svih svojih ratnih veterana, ali kada bismo mi stalno koristili te analogije, onda zašto sudimo primjerice našem bivšem premijeru? Navedite mi bar jednu državu u svijetu koja se usudila i drznula i sudila svom premijeru, ako ćemo koristiti takve analogije', rekao je Matić.

U replici na izlaganje ministra HDZ-ov Josip Đakić najavio je i podnošenje ustavne tužbe zbog objave registra branitelja. 'S obzirom da se člankom 37. jasno govori o tome da se svakome jamči sigurnost, tajnost osobnih podataka, bez privole ispitanika osobni podaci mogu se samo prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz uvjete propisane ili određene zakonom. Zabranjena je upotreba osobnih podataka suprotna utvrđenoj svrsi njihovih prikupljanja. Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova je popise branitelja i učesnika Domovinskog rata stavilo u kategoriju tajnosti podataka označenu ograničeno. Niste zatražili skidanje te klasifikacije da biste ih mogli objaviti, niste se držali Zakona o zaštiti osobnih podataka i sigurni smo, ukoliko Ustavni sud tako ocijeni, da će vam ovo pasti. I u protivnom ćemo podnositi osobne tužbe protiv vas koji ste inicirali i donijeli ovakav zakon', kazao je Đakić.

Odgovorio mu je i ministar Matić. 'Ukoliko dođe do tužbi, ja samo zbog jedne tužbe mogu ići u zatvor i vrlo rado ću otići u zatvor. Ja sam devet mjeseci bio u srpskim koncentracijskim logorima, nije mi bilo lako, ali sam siguran da će mi u Remetincu biti puno lakše i ako budem imao novca, hranit ću se iz Baltazara', poručio je ministar Matić

Replicirao je i na kritike da će zbog objave registra doći do podizanja optužnica protiv hrvatskih branitelja u Srbiji. 'Ako bilo koji hrvatski branitelj zaglavi na bilo kojoj granici samo zato što je hrvatski branitelj, ja ću otići u zatvor umjesto njega, budite sigurni', rekao je Matić.

Na ovakve opaske ministra odgovorila je i Kosor, koja smatra da se Matić izjavama izruguje pravnoj državi. 'Moje je mišljenje da se rugate i braniteljima kad kažete - eto, umjesto nekog tko će biti osuđen, ja ću ići u zatvor. A dovođenje u kontekst rasprave o hrvatskim braniteljima i o presudama, odnosno o optužnicama koje dolaze iz Srbije, dovođenje u taj kontekst presude bilo kojoj osobi koja je osuđena za primanje mita, koja je osuđena za korupciju, mislim da je apsolutno i potpuno nedopustivo', rekla je Kosor

'Dakle sve što sam rekao o odlasku u zatvor znam da se pravno to ne može, ali ako će nekoga to zadovoljiti, ja ću štrajkati glađu dok je netko u zatvoru', replicirao je Matić

Objavu registra u ime HDSSB-a podržao je i Dražen Đurović, čija je stranka ipak imala neke uvjete za vladajuće.

Ukoliko objavljujemo podatke o onima koji su branili RH, smatramo sasvim smislenim i normalnim objaviti registar onih protiv kojih su se ti branitelji borili i onih koji su bili agresori na RH. Registar branitelja i registar agresora. Pri tome mislimo isključivo na državljane RH. Ne zanima nas popis stranih državljana, već građana, državljana RH. Dobru osnovu za taj popis ljudi koji su sudjelovali u agresiji na RH činili bi podaci Državnog odvjetništva o osobama protiv kojih je bila podignuta optužnica za sudjelovanje u oružanoj pobuni protiv RH, a koji su kasnije bili obuhvaćeni abolicijom. Prema nekim podacima, broj takvih je veći od 20.000. Pri tome nam nije cilj ni podizanje tenzije, ni politikanstvo, ni revanšizam, ni nešto tome slično. Cilj ovog traženja objave registra onih koji su sudjelovali u pobuni protiv RH zajedno s registrom branitelja leži u činjenici da je povijesna istina da su uz branitelje postojali oni protiv kojih su se ti branitelji borili', pojasnio je Đurović

Govoreći o registru, Đurović se osvrnuo i na brojku branitelja. 'Kad je pokojni predsjednik Tuđman izjavio da je u ratu sudjelovalo 350.000 ljudi, svi smo tada osjećali da je taj broj bio pretjeran. A kada je vlada prethodne predsjednice, gospođe Jadranke Kosor, objavila da je to 500.000 ljudi, tada smo svi znali da se radi o falsificiranju povijesti. Taj falsifikat na neki način vrijeđa povijesnu istinu', rekao je Đurović, nakon čega je uslijedio niz replika iz HDZ-a.

'Ovaj registar nije falsifikat. On je nastao na temelju mukotrpnog rada spajajući podatke iz MUP-a i MORH-a. To su relevantni podaci koji se mogu provjeriti', odgovorila mu je HDZ-ova Jadranka Kosor

O brojci branitelja u ime HDZ-a progovorio je i Tomislav Ivić, kazavši da se pokušava 'nametnuti opasna teza da je branitelja previše i da su oni teret za Hrvatsku'.

'380.000 hrvatskih branitelja i dan danas, dakle gotovo 20 godina po završetku rata, radi i kroz posao osigurava egzistenciju za sebe i za svoju obitelj i nisu ni na koji način teret za hrvatsko društvo. Svega 70.000 hrvatskih branitelja odnosno članova obitelji poginulih hrvatskih branitelja korisnici su prava iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja. Od toga su 12.000 obitelji poginulih hrvatskih branitelja, dakle oko 58.000 hrvatskih branitelja, uglavnom HRVI-a, korisnici različitih prava', rekao je Ivić, dodavši da se HDZ ne protivi prokazivanju lažnih branitelja, ali da to moraju odraditi nadležne institucije, a ne ulica.

Iviću je odgovorio i HDSSB-ov Dinko Burić. 'Ma oprostite, nije točno da nas je bilo 500.000. Da je nas bilo 500.000, mi bismo završili kod Zemuna, što vam je?', napomenuo je Burić.