Iako se zagrebački potres koji je oštetio Ledenu dvoranu zagrebačkog Doma sportova dogodio pola godine prije nego što je službeno zatvorena, činjenica je da je rekonstrukcija najkritičnije točke, krova, planirana i prije nego što je udar od 5,5 po Richteru zaljuljao Zagreb.

Naime još 2019. započela je izrada idejnog projekta koji je završen u veljači 2020., a on je pokazao da postojeća krovna konstrukcija ne posjeduje potrebnu seizmičku nosivost te da je sustav IMS, kojim je građena, danas izvan upotrebe, a u visokim seizmičkim područjima i neprihvatljiv.

Nadalje, u projektu se citira nalaz koji je 2003. godine prilikom ispitivanja krova napravio IGH i u kojem stoji da je 'potrebna hitna sanacija sjevernoga i južnoga glavnog nosača s uzdužnim prednapetim gredama' te kako 'ta oštećenja mogu, u slučaju da se zanemare, u relativno bliskoj budućnosti dovesti do znatnog smanjenja nosivosti, čime bi sigurnost konstrukcije bila ozbiljno narušena'.

Istaknuto je i to da je stabilizacija krova pogrešno koncipirana, s ozbiljnim propustima u izvedbi, te da konstrukcija ne zadovoljava današnje propise za opterećenje snijegom u Zagrebu.

A Dom sportova ovog ljeta navršio je 50 godina od djelomičnog otvaranja, dok je Ledena dvorana i koju godinu starija, stoga je, kako je to navedeno u idejnom projektu tvrtke Smagra, s obzirom na projektirani vijek uporabe građevine planirana sanacija/rekonstrukcija tom činjenicom nužno uvjetovana. Projekt je predvidio i radove na krovovima preostale tri dvorane u manjem opsegu, a sve bi se radilo postepeno, tj. u fazama. Procjena je tada bila da bi to koštalo 79,2 milijuna kuna, od čega bi 54 milijuna kuna otpalo na radove u Ledenoj dvorani.

U travnju 2021. godine Grad Zagreb sklopio je Ugovor o izradi glavnog i izvedbenog projekta sanacije i rekonstrukcije krova s tvrtkom CORE iz Dubrovnika, a u ožujku 2022. godine ishođena je pravomoćna lokacijska dozvola za rekonstrukciju. Projektna dokumentacija trebala je biti gotova u lipnju, nakon čega se trebao podnijeti zahtjev za ishođenje građevinske dozvole. Potom bi se trebao naći izvođač radova, ali nabava za to još nije raspisana.

Je li zahtjev za dozvolu podnesen, je li dozvola izdana, kada bi se moglo krenuti u potragu za izvođačem, koliko će sve koštati i kada bi Ledena dvorana ponovno barem okvirno mogla biti u funkciji, tek su neka od pitanja na koja smo potražili odgovore u Ustanovi za upravljanje sportskim objektima, ali nakon 16 dana čekanja dobili smo - ništa.

A zanimalo nas je i, s obzirom na to da nova vlast ima naglašenu zelenu komponentu i da u Gradu od srpnja postoji Projektni tim za provedbu projekta 'Solarizacija ustanova Grada Zagreba', planira li se postaviti panele i na Dom sportova jer se u dokumentaciji o rekonstrukciji nigdje ne spominju. Objekti poput Doma sportova veliki su potrošači energije, a samo Ledena dvorana ima površinu krova od 5000 kvadratnih metara.

Koliko će to koštati, ključno je pitanje jer gradonačelnik Tomislav Tomašević nedavno je spomenuo iznos od 170 milijuna kuna, što je dvostruko više u odnosu na procjenu iz 2020. godine. Uz to, napomenuo je da će se sve morati platiti iz proračuna jer se iz fondova EU-a za to ne može dobiti novac.

S obzirom na inflaciju i divljanje cijena u građevinskom sektoru, pitanje je koliko će u konačnici sve to stajati.

Ono što je sigurno to je da će Ledena dvorana još neko vrijeme biti izvan funkcije, a klizači i hokejaši će se gurati na Velesajmu. Rukometaši će pak za europske utakmice paliti skupocjeni pogon Arene za dvije, tri tisuće gledatelja. No to je posve druga priča.