Istraživanje je pokazalo da žene, kao i osobe koje rjeđe piju, češće odustaju od vožnje u alkoholiziranom stanju (20 posto), a velika većina ispitanika (više od 80 posto) zabrinuta je zbog učestalosti konzumiranja alkohola u općoj populaciji.

Prema istraživanju, provedenom na 800 punoljetnih građana RH ispitanih telefonskom anketom, alkohol češće konzumiraju visokoobrazovani, zaposleni muškarci mlađe dobi, rečeno je na okruglom stolu u sklopu kampanje "Razmisli" - prve hrvatske kampanje odgovornog konzumiranja alkohola koju je pokrenula "Zagrebačka pivovara".

Policijski službenik za prometnu prevenciju iz Odjela za sigurnost cestovnog prometa DarkoGrac pozdravio je primjer da se mladi prilikom večernjih izlazaka dogovore tko će od njih ostati trijezan i razvoziti "veselo društvo" kući, a upozorio je kako se u prvih jedanaest mjeseci ove godine 8 tisuća prometnih nesreća dogodilo zbog utjecaja alkohola, a to je 16 posto svih nesreća.

"Međutim, u tih 16 posto skoro je četvrtina i poginulih i ozlijeđenih osoba", upozorio je naglašavajući kako policija upravo iz toga razloga kontinuirano provodi i preventivne i represivne aktivnosti.

"Kod koncetracije alkohola od 0,5 promila rizik događanja prometne nesreće povećava se dva puta, kod 0,8 promila povećava se deset puta, kod 1,2 je 35 puta veći, a kod 2 promila rizik je veći 80 puta", upozorio je.

Voditelj preventive u HAK-u Damir Novak naveo je rezultate istraživanja koje je proveo HAK na 20-ak vozača koji su pili pivo. "Pokazalo se da čak i najmanja razina alkohola u krvi izaziva promjenu psihomotornih sposobnosti, odnosno utječe na vozača i njegove reakcije", rekao je.

Marina Kuzman iz Službe za zaštitu zdravlja mladih i prevenciju, upozorila je kako je Hrvatska, što se tiče konzumacije alkohola, prije 10 godina bila ispod europskog prosjeka, dok je danas u europskom prosjeku, te je rekla da represiju treba primijeniti prema prodavačima i ugostiteljima koji prodaju alkohol maloljetnicima jer, kaže "inače šaljemo signal da država tolerira takvo ponašanje".

Istraživanje je također pokazalo da alkohol rjeđe konzumiraju žene, starije osobe, nezaposleni, osobe nižeg stupnja obrazovanja i lošijih prihoda. Najviše se konzumira vino (70,4) posto, što je povezano u prehrambene navike, a potom slijedi pivo (48,3 posto), a najmanje žestoka pića (33,5 posto).

Pivo se najviše konzumira u Slavoniji, Istri i Gorskom Kotaru, vino u sjevernoj Hrvatskoj i Dalmaciji, dok su žestoka pića najzastupljenija u Slavoniji. Alkohol jednom tjedno i češće konzumira njih oko 39 posto, a nešto više od 10 posto konzumira ga svaki dan.