Tužiteljstvo BiH u srijedu je zatražilo od policijskih agencija da privedu na saslušanje čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika, predsjednika vlade RS-a Radovana Viškovića i predsjednika entitetske Narodne skupštine Nenada Stevandića. Dodik je odgovorio najavom usvajanja novog ustava u entitetu te izjavama poput one da će politička situacija u BiH uskoro izgledati kao raspad Jugoslavije.

Zastupnici Europskog parlamenta isti su dan razgovarali o „secesionističkim prijetnjama” u BiH.

„Čini se da je entuzijazam za reforme ispario te da je BiH opet ušla u institucionalnu i političku krizu”, rekao je na početku povjerenik za poljoprivredu Christophe Hansen, predstavnik Europske komisije u toj raspravi. On je naglasio da je ključno da se Bosna i Hercegovina vrati na put reformi kako ne bi izgubila priliku za dobivanje milijardu eura investicija iz plana rasta za zapadni Balkan.

Trebamo osuditi svaki pokušaj separatizma

Zastupnica pučana Željana Zovko (HDZ/EPP) izrazila je žaljenje što se rasprava održava tako kasno, od 22.30 sati, što pokazuje da nema interesa za BiH. Razmjerno kratka polusatna rasprava o BiH bila je posljednja točka dnevnog reda plenarne sjednice EP-a u srijedu. Zovko je naglasila da u godini kad se obilježava 30. obljetnica Daytonskog sporazuma „svjedočimo potpunoj nesposobnosti da se osigura njegovo osnovno načelo”, ravnopravnost i konstitutivnost svih naroda.

Do aktualne eskalacije dovele su separatističke, ali i unitarističke politike „nepoštivanja osnovnih prava” naroda, a jedini način stabilizacije je reforma izbornog zakona bez koje će BiH „nastaviti biti tempirana bomba u našem najbližem susjedstvu”.

Zastupnik zelenih Gordan Bosanac rekao je da je važno dati podršku cjelovitoj i suverenoj BiH te osuditi svaki pokušaj separatizma, no da je još važnije da takvo ponašanje osude i sami građani BiH jer je ono „kruna neuspjelih politika okarakteriziranih primarno nacionalizmom, nepotizmom i korupcijom”.

„Ovaj sustav je zadnjih 30 godina imao šansu isporučiti neki napredak, a danas isporučuje samo strah i nemir. Zato je vrijeme za promjene”, rekao je Bosanac. Pozvao je ljude u BiH „koji žele normalan, pravedan i ravnopravan život da zbiju redove, odupru se svakom separatizmu i pozivu na nasilje”.

„Ne dozvolite da vas i drugi puta uvuku u mržnju. Čekamo vas u EU-u”, zaključio je svoj govor. Zastupnik pučana Davor Ivo Stier rekao je da su EU, SAD i NATO proteklih dana pokazali da neće dozvoliti destabilizaciju BiH. „Očekujemo i od Srbije da odustane od koncepcije 'srpskog svijeta' te osudi separatističku politiku koja podriva suverenost i cjelovitost BiH”, kazao je. „BiH trebaju mir, sigurnost i europska perspektiva, a ne podjele i podrivanje ustavnog poretka”.

Kriza nije nastala preko noći

O konceptu 'srpskog svijeta', kojim dio političara u Srbiji zagovara ujedinjenje svih Srba u jednu državu, govorio je i pučanin Karlo Ressler,

„Kriza koja je nastala nije se dogodila preko noći. Godinama se razgrađuje jedinstvena formula jedne države, dva entiteta i tri konstitutivnih naroda, i to s različitih strana”. „No teško da ima malignijeg utjecaja od takozvanog koncepta 'srpskog svijeta' koji negira suverenitet i integritet svojih susjeda, često uz hibridno djelovanje i dezinformacije te krivotvorenje povijesti”, nastavio je Ressler.

Za BiH je rekao da je danas u „najdubljoj političkoj i sigurnosnoj krizi” te da oni koji se „poigravaju s krhkim mirom” vode zemlju prema „opasnom rubu”. „U ovim prijelomnim trenucima ključno je smiriti tenzije, ali i biti spreman na sve scenarije. Europa ne smije i ne može stajati po strani”. Njegov stranački kolega Tomislav Sokol u svojem je govoru rekao da „dok jedni u BiH gledaju prema Moskvi i Beogradu, a drugi prema Ankari, Hrvati dosljedno zagovaraju europske vrijednosti poput demokracije i jednakopravnosti”.

Sokol je rekao da se često govori o opasnosti separatizma, no da se umanjuje problem unitarizma.

„Pokušaji da se BiH centralizira i podredi volji Sarajeva razaraju njezinu unutarnju stabilnost i negiraju temeljno načelo na kojem počiva, konstitutivnost triju naroda”, naglasio je, pa dodao da su tome u velikoj mjeri doprinijele i „pogrešne politike zapada iz prošlosti” koje su često poticale unitarističke ambicije. Stoga je danas ključno insistirati na poštivanju Daytonskog sporazuma i prava svih naroda, poput prava Hrvata da napokon izaberu svog člana predsjedništva države, dosad mahom biranog bošnjačkim glasovima, rekao je Sokol .

Promjena Daytona

Zovko je ranije u izjavi za Hinu naglasila da se ne smije dopustiti da u BiH glavnu ulogu preuzmu akteri trećih zemalja, Rusija i Turska, te da je stoga ključno vidjeti što sprječava „unutarnji dogovor”. Podsjetila je na sporazume unutar članica EU-a poput Italije koja je pronašla rješenje za Južni Tirol, područje sa značajnom austrijskom manjinom, ili Belgije koja je promjenom ustava i federalizacijom uspjela pronaći ravnotežu između svojih zajednica. Zovko smatra da je „dosta upitno” samo suđenje Dodiku i zakon koji je visoki predstavnik nametnuo da ste „krivično odgovorni ako ne slušate njegove odluke”.

„Po bilo kojem međunarodnom pravu vi morate biti odgovorni nekome za ono što radite u nekoj zemlji, a međunarodna institucija visokog predstavnika nije odgovorna ni pred jednim sudom i to je nešto što je dosta ustvari pravno upitno”, rekla je. Podsjetila je na neke odluke visokih predstavnika koje su kasnije bile povučene i poništene, „dakle bile su ishitrene, a da za to nitko nije odgovarao”. BiH mora uspostaviti svoj sustav provjera i ravnoteža te da ne ovisi ikome drugome, a sve suprotno je „ugrožavanje ljudskih prava u jednoj zemlji koja je dovedena u polusuveren položaj”, nastavila je Zovko.

Naglasila je i da Srbi u BiH moraju pronaći svoj interes u BiH jer se time slabi utjecaj Beograda, dok njihov osjećaj ugroženosti samo jača utjecaj Republike Srbije.

„U BiH su oni konstitutivan narod, tvore tu zemlju, i to je nešto što im se mora priznati i što se ne smije negirati”, rekla je Zovko.

Njezina „filozofija prema BiH” je da ta zemlja mora ući u EU prije Srbije kako bi mogla biti most između Bruxellesa i Beograda, jer jedino tako „Srbi u Srbiji mogu shvatiti koji su benefiti EU-a”. Zastupnik socijalista i demokrata Tonino Picula (SDP/S&D) za Hinu je rekao da nedavni događaji samo potvrđuju da „ne mogu ići korak uz korak Europska unija kao perspektiva za BiH te koncepcija 'srpskog svijeta'”, jer to „jednostavno isključuje jedno drugo”.

Europa više ne može imati „tolerantan stav” prema autokratskim vođama

Sadašnji trenutak „prilika je da se EU jasno postavi”. Naglasio je da Europa više ne može imati „tolerantan stav” prema autokratskim vođama te da EU više ne može stavljati naglasak jednostavno na „dostavu novaca”, nego prije svega na jačanje institucija država kandidatkinja. „Svi autoritarni tipovi s istoka Europe doživljavaju EU kao bankomat ispred kojeg se isplati čekati”, kazao je Picula.

Put u dobrom smjeru je plan rasta i reformi na kojem je i on radio kao supregovarač EP-a, a kojim je osigurano 6,3 milijardi eura za države zapadnog Balkana, no pod određenim uvjetima, iako bi Picula volio da je takvih uvjeta „puno više”.

EU se mora prestati „zadovoljavati lažnom stabilnošću” na zapadnom Balkanu i stati na kraj čelnicima koji s europskim sredstvima ne povlače i one vrijednosti koje bi mogle ugroziti njihov „monopol na istinu i vlast”, poput slobode medija ili neovisnost pravosuđa. Zastupnik konzervativaca Stephen Nikola Bartulica (DOMiNO/ECR) Hini je rekao da je Dodik doveo sebe i RS „u slijepu ulicu”.

„Ne sviđa mi se ni način kako Vučić koristi RS kao polugu u nekim svojim geopolitičkim igrama i povezuje to s Kosovom, to mora prestati”. Izrazio je zadovoljstvo što je američka administracija poslala jasnu poruku o jedinstvenoj BiH, no naglasio da Hrvatska mora „izgubiti svaku iluziju da je to dugoročno rješenje”.

Kao što američki predsjednik Donald Trump na novi način zamišlja Bliski istok, „vrijeme je da se na novi način gleda Daytonski sporazum”, nastavio je konzervativac. Taj je ugovor „osigurao mir, ali ne i funkcionalnu državu koja može omogućiti prosperitet svojim državljanima”.

„Ostaje činjenica da su Srbi nagrađeni nakon agresije i svih zločina koji su počinjeni te da je ovo stanje zapravo stanje jednog nestabilnog mira. Trebamo iskoristiti svaku priliku pokretanja inicijative da se stvari definiraju na nov način”, rekao je Bartulica. „Hrvati u BiH najbolje su jamstvo da ta zemlja održi zapadni identitet. Ako ne uspijemo u tome, svaka druga opcija je loša”, zaključio je.