Prema podacima Carinske uprave prošle godine u Hrvatskoj je zaplijenjeno oko 26,3 tone duhana namijenjenog crnom tržištu, dok je samo u prvom tromjesečju ove godine ukupna zapljena duhana iznosila 23,3 tone. Istraživanje agencije Ipsos Marketing pokazalo je da je na ilegalnom tržištu 2014. završilo tisuću tona duhana u listu čime je država, zbog neplaćanja trošarina, oštećena za 100 milijuna eura. Statistika kaže da se od pet potrošača rezanog duhana u Hrvatskoj njih tri snabdijeva kod švercera.

Zbog jačanja i snažnog rasta prometa na crnom tržištu duhana, Hrvatska udruga poslodavaca i Carinska uprava pokrenule su nedavno kampanju Znate li dovoljno o švercanom duhanu?. Mjesta za velike plakate billboard i citylight reklame u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku preplavljena su plakatima kojima se građani upozoravaju na društvene implikacije koje stvara kupovina ilegalnog duhana.

Problem nije od jučer. Šverc rezanim duhanom počeo se intenzivno razvijati od 2009., otkad je država pod pritiskom Europske unije naglo počela podizati trošarine na duhanske proizvode pa su cigarete poskupjele i do 80 posto. U isto vrijeme duhanskim farmerima povećani su troškovi proizvodnje dok cijena duhana na svjetskom tržištu to nije pratila pa su radili na granici rentabilnosti ili s gubitkom. Usto, Hrvatska je ušla u ekonomsku krizu, primanja građana su smanjena, kupovna moć je pala, potrošači si više nisu mogli priuštiti kutiju cigareta po 24 kune koju su do nedavno plaćali 14 kuna. Kad se ta tri faktora - rast trošarina, smanjena kupovna moć i gubitak dohodovnosti proizvodnje poklope, cvjetanje ilegalnog tržišta sasvim je logičan i očekivan.

Proizvođači duhana u Virovitičko-podravskoj županji organizatorima su iz godine u godinu predavali sve manje duhanskog lista, ali je sustav je ozbiljnije reagirao tek u rujnu 2013. Operativnom policijskom akcijom te je godine oduzeto blizu 40 tone duhana. Podignute su 72 kaznene prijave, evidentirano je 376 kaznenih djela, podneseno je 85 obavijesti o počinjenom prekršaju zakona o trošarinama, i 10 obavijesti o počinjenom prekršaju iz Zakona o duhanu te oduzeto 18 rezalica. Sljedeće se godine količina zaplijenjenog duhana  udvostručila.Stanovnici Virovitičko-podravske županije, od Pitomače na zapadu do Orahovice na istoku, već su navikli na učestale cestovne racije policijskih i carinskih službenika ili pretrese obiteljskih kuća i gospodarskih prostorija proizvođača duhana. Njima to više nije vijest koju bi kliknuli na lokalnim portalima, osim ako se ne radi o nekom poznatom imenu.

Proizvođači duhana već su godinama stigmatizirani pa je nekad najpopularnija poljoprivreda kultura u Podravini, od koje se moglo odlično živjeti, pala na najniže moguće grane. U 2011. duhan se proizvodio na 6.020 hektara, a prošle godine na samo 4.800. Sve je manje ljudi koji se žele baviti ovom kulturom.

'Proizvođači duhana ocrnjeni su u društvu kao šverceri i lopovi, ljudi drugog reda, a potrošači duhanskih proizvoda diskriminirani, degradirani i omalovaženi. I to sve u državi u kojoj duhansko gospodarstvo participira u proračunu s više od pet milijardi kuna', kaže Željko Aragović, jedan od najuzornijih poljoprivrednika i predsjednik Udruge proizvođača duhana Krupan list. Nastavljajući obiteljsku tradiciju, povećavao je površine pod duhanom, ali je i sam bio prinuđen smanjiti nasad za  hektara pa sada duhan proizvodi na 10 hektara.

Aragović smatra da se tako nagli porast crnog tržišta mogao spriječiti postupnim rastom trošarina, kroz razdoblje od sedam godina, kako je to učinjeno u nekim drugim zemljama i zalaže se za njihovo smanjenje. Ističe da represivne mjere nigdje i nikada nisu dale rezultate što se najbolje očituje u rastu šverca i objašnjava kako razne promotivne akcije ne idu na ruku primarnim proizvođačima duhana već tvorničarima, odnosno proizvođačima cigareta koji ionako uberu najveći dio kolača. Rješenje problema vidi u liberalizaciji tržišta jer dva otkupljivača duhanskog lista u Hrvatskoj, virovitički Hrvatski duhani i slatinski Agroduhan drže monopol. 'Kad bi bilo više organizatora proizvodnje sigurno bi ostvarili europski prosjek od 2,10 do 2,20 eura po kilogramu, a mi, iako proizvodimo duhan vrhunske kvalitete dobijemo tek 1,47 eura', objašnjava Aragović.

U Hrvatskim duhanima upozoravaju da će novi Zakon o duhanu koji bi trebao biti usvojen u lipnju precizno regulirati borbu protiv švercera.

Kazne će biti vrlo oštre, stroge i rigorozne, a svaki će proizvođač duhana imati licencu i bez nje neće moći raditi. Proizvođač koji bude uhvaćen i optužen za ilegalnu trgovinu izgubit će licencu za proizvodnju duhana na pet godina od trenutka završetka sudskog procesa.

'Već smo uveli destimulativne mjere za sve one koji nam predaju manje količine od procijenih. Naša agronomska služba na terenu procjenu radi dva do tri puta tijekom sezone i vrlo precizno može odrediti mogući prinos. Ako nemaju opravdani razlog za umanjene prinose i ako ne predaju količinu utvrđenu procjenom, uskratit ćemo tvorničku naknadu za sav predani duhan. Prema sadašnjoj tvorničkoj naknadi to je tri kune po kilogramu', kaže direktor Hrvatskih duhana Zlatko Pleša

Kako bi povećali profitabilnost proizvođača, u okviru poticajnih mjera, u Hrvatskim duhanima podigli su naknadu za pola kune prosječno na osnovnu cijenu. Ove godine prvi su put, ugradili su i otkupne cijene po klasama. 'Financiramo tekuću proizvodnju jer je jedan od izgovora bio da nemaju novca isplatiti radnoj snazi koja bere duhan', kaže Pleša.