Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta predstavilo je danas nacrt Nastavnog plana i programa građanskog odgoja i obrazovanja (GOO) za osnovne i srednje koji će u narednih mjesec dana biti u javnoj raspravi, a u školama bi se našao već naredne jeseni kao obvezan predmet šestom razredu osnovne škole. GOO bi se predavao 35 sati godišnje ili približno jedan sat tjedno
Od ove jeseni u šestom razredu cjeline koje će učenici slušati su: Građanin i građanka, Demokratska zajednica, Socijalne vještine i društvena solidarnost, Kulturni identitet i međukulturni dijalog, Gospodarstvo, poduzetnost, upravljanje financijama i zaštita, te Zaštita okoliša i održivi razvoj potrošača.
Godinu nakon toga GOO postaje obvezan za sedme razrede osnovne i prve razrede srednje škole, da bi do školske godine 2016/2017. u program bili redovno uključeni i učenici osmog razreda osnovnih te drugog razreda srednjih škola.
U svim ostalim razredima, odnosno od prvog do petog razreda osnovne te u trećem i četvrtom razredu srednje škole teme iz GOO-a provodit će se međupredmetno, odnosno implementirane u ostale predmete.
GOO je protekle dvije godine eksperimentalno provođen u dvanaest škola, a analize i ankete provedene u školama su pokazale da je njegovo uvođenje nužnost.
'Kroz pet godina Hrvatska će imati predmet kojim će biti u samom europskom vrhu. U prvoj godini cijena njegova uvođenja bit će četiri milijuna kuna i za to su osigurana sredstva', kazao je Željko Jovanović, resorni ministar, dodavši da će novi predmet predavati učitelji i nastavnici koji su prošli potrebno stručno usavršavanje u Agenciji za odgoj i obrazovanje.
Upitan da prokomentira opaske iz pojedinih udruga koje smatraju da u GOO-u ima diskriminacije prema određenim skupinama Jovanovć navodi da 'planu i programu građanskog odgoja nema ništa sporno niti nešto što je neprihvatljivo i neprimjereno'.
Mogućnost da se određene Udruge ponovo obrate Ustavnome sudu, Jovanović je komentirao uz tvrdnju da je kojim slučajen zloban kako bi dao na ocjenu ustavnosti katoličkog odgoja u školama, jer je on donesen bez javne rasprave.
Vedrana Spajić Vrkaš, članica povjerenstva koje je radilo na pripremanju GOO-a, kazala je kako je još 1998. godine Hrvatska imala zgotovljen plan za njegovo uvođenje, ali da nije postojala politička volja.
'Njegovo uvođenje je obveza demokratske vlasti. Hrvatska time ulazi u ozbiljan proces praćenja, provjere, vrednovanja i adaptiranja kako bi građane pripremila za njihovu vrlo odgovornu ulogu aktivnih građana i donositelja odluka u demokraciji', zaključila je Spajić Vrkaš.
