Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja službeni je naziv propisa koji stupa na snagu već početkom idućeg tjedna, a koji bi mogao izazvati goleme probleme u većini hrvatskih gradova. Većina njih, po svemu sudeći, morat će drukčije organizirati rasvjetu javnih prostora ukoliko ne želi djelovati nezakonito
Od 1. travnja, naime, javna rasvjeta trebala bi svijetliti jačinom od 3000 umjesto dosadašnjih 4000 kelvina, što znači da će većina njih morati zamijeniti većinu žarulja, no još je problematičnija odredba po kojoj svjetiljke moraju biti usmjerene na javne površine umjesto na stambene prostore, zgrade ili nebo, a ni spomenici ili javne institucije neće se smjeti osvijetliti izvan svoje stvarne površine. Dodatno, svjetlosne zrake ne bi smjele padati ni na površine mora, rijeke ili jezera.
Zakon je neslužbeno označen jednim od najstrožih u Europi, no sasvim je izvjesno da se neće doista početi provoditi već u ponedjeljak: tek se očekuje donošenje pravilnika o njegovoj primjeni, a nakon toga gradovi i općine imat će još 12 mjeseci za donošenje uredbi i akcijskih planova kojima će regulirati svjetlosno onečišćenje na svom području, potom još 12 godina za njihovu primjenu. Žurbe, dakle, nema.
vezane vijesti
No ako bi se ove odredbe već danas doslovno provodile, nastali bi golemi problemi diljem zemlje: bilo bi gotovo nemoguće osvijetliti dubrovačke zidine, Trg svetog Marka, Dioklecijanovu palaču i Rivu, pulsku Arenu i dizalice, pa čak i parkove, luke ili ulice, posebno u manjim gradovima uz obalu, u kojima je nemoguće postići to da javna rasvjeta barem rubno ne zahvati i kakav prozor ili vrata. Otvoreno je pitanje privatne rasvjete jer bi postojala mogućnost tužbe susjeda ukoliko mu smeta svjetlost s tuđeg balkona, ali i sigurnosti prometa jer bi se vrlo problematičnim moglo pokazati osvjetljavanje cesta i mostova.
Načelnik Općine Klis Jakov Vetma (HDZ) za tportal kaže da nije u potpunosti upoznat s pojedinostima novog zakona, no da su se neke njegove odredbe i dosad načelno morale poštovati. 'Konkretno, nedavno smo mijenjali kompletnu javnu rasvjetu i uveli LED tehnologiju, a u tom projektu smo morali paziti da se svjetlosni snop pruža okomito i obasjava samo ceste, a nipošto kuće i zgrade', kazao je Vetma. Nova rasvjeta na Klisu ima jačinu između tri i četiri tisuće kelvina, dakle teoretski se neće uklapati u odredbe novog zakona, no načelnik ove općine pretpostavlja da će se budućim pravilnikom vjerojatno dugoročno precizirati dinamika samih rasvjetnih tijela. Nešto kompliciraniji je slučaj kliške tvrđave, spomenika kulture na kojemu će se upravo idućih mjeseci početi provoditi projekt uvođenja rasvjete.
'Vidjet ćemo što konkretno predviđa novi zakon, no na prvu ruku pretpostavljam da je projekt usklađen s njime. Tvrđava će dobiti dvije vrste rasvjete, ambijentalnu i svečanu, a to će rezultirati snažnijom promocijom i vidljivošću te većom sigurnosti posjetitelja u noćnim satima. Ukoliko i budu postojale neke neusklađenosti, imat ćemo rok popraviti ih', navodi Vetma.
Ovaj projekt, inače, Klis financira nepovratnim sredstvima iz europskih fondova, i to kroz prekograničnu suradnju sa Šibenikom, Zenicom u BiH i Herceg Novim u Crnoj Gori. Povukli su 2,4 milijuna kuna.
U nedalekom Vrgorcu, kojim upravlja Ante Pranić iz Mosta, ne vlada takav entuzijazam oko Zakona o svjetlosnom onečišćenju. Premda, zanimljivo, i ondje upravo traju procesi gotovo jednaki onima u Klisu: i ondje je zamijenjena kompletna javna rasvjeta, a pripremaju se i za osvjetljivanje Tinove kule, srednjovjekovnog objekta koji je ujedno rodna kuća Tina Ujevića.
'Postavili smo novu LED rasvjetu i ona ima jačinu četiri tisuće kelvina, što znači da ćemo je morati mijenjati nakon prijelaznog perioda, premda će nam upravo za deset godina ona postati isplativa jer smo se koristili ESCO modelom. Nadalje, tek ćemo vidjeti kako će ovaj propis utjecati na projekt koji imamo za Tinovu kulu', kaže Pranić za tportal. On se kao saborski zastupnik već usprotivio donošenju ovakvog zakona.
'U ovom slučaju ne radi se o prenošenju europskih direktiva, nego o jednom od rijetkih zakona koje Hrvatska ima, a nema velik dio Europe. Nedopustivo je da se na ovakav način nameću dodatni standardi gradovima i općinama, posebno onim malima koji nemaju veliki fiskalni kapacitet i broj stanovnika, a pokrivaju ogromnu površinu', dodaje gradonačelnik Vrgorca.
'Nisam siguran radi li se o pogodovanju određenim lobijima ili birokratskom iživljavanju, niti hoće li zakon uopće zaživjeti u praksi. Osobno vjerujem da neće', kaže Pranić.
