Kako je tportalu potvrđeno iz tvrtke HŽ Infrastruktura, njihovim planom investicija predviđena su ukupna ulaganja od 751 milijun kuna - prevedeno, oko 100 milijuna eura. Plastično: jedva tri posto sredstava za 'renesansu željeznica' otići će na povezivanje glavnog i drugog najvećeg grada u državi.

No zato smo iz iste tvrtke dobili drugo obećanje: zahvaljujući samo ovim zahvatima vrijeme putovanja između Zagreba i Splita već za četiri godine skratit će se za trećinu, sa sadašnjih više od sedam sati na 'najviše četiri sata i 30 minuta', a broj radnika za čak 250. Iz današnje perspektive u kojoj vlakovi uglavnom prometuju sporo, ali sa zakašnjenjem - ako se uopće pojave - a putnici i turisti ispredaju nevjerojatne priče dostojne Trećeg svijeta, najava doista zvuči kao znanstvena fantastika.

Kao i izjava ministra Olega Butkovića da će se već za sedam ili osam godina između ova dva grada putovati 'oko tri sata'. Kako to misle učiniti, tportal je provjerio u HŽ Infrastrukturi, jer na njihovoj karti planiranih investicija - još uvijek dostupnoj na internetu - južno od Ogulina nema nijednog jedinog metra obnovljene ili nove pruge.

'Planom investicija za razdoblje od 2022. do 2026. godine na pruzi Zagreb - Split planirana su ukupna ulaganja od 751 milijun kuna. Navedena ulaganja planiraju se financirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (332, 5 milijuna kuna) i kreditnim sredstvima (418,5 milijun kuna)', kažu u ovoj tvrtki. Europska sredstva, objašnjavaju, uglavnom će se potrošiti na modernizaciju pruge između Oštarija, Knina i Splita, a manjim dijelom na uklanjanje 'uskih grla' na željezničkoj infrastrukturi.

'Plan modernizacije dionice pruge Oštarije - Knin - Split predviđa rekonstrukciju kolodvora i ugradnju elektroničkih signalno-sigurnosnih uređaja koji omogućuju uspostavu tzv. međukolodvorske ovisnosti i središnje upravljanje prometom. Nakon rekonstrukcije i ugradnje signalno-sigurnosnih uređaja povećat će se propusna moć pruge te brzina prometovanja. Poslije modernizacije očekivano vrijeme putovanja od Zagreba do Splita iznosit će najviše četiri sata i 30 minuta, odnosno bit će kraće za 35 posto. Također, navedenim ulaganjem smanjit će se broj radnika koji upravljaju prometom za više od 250 djelatnika, što izravno povećava operativni omjer HŽ Infrastrukture d.o.o. Do sada su na dionici Oštarije - Knin izvedeni građevinski radovi na svim predviđenim rekonstrukcijama kolodvora. Preostalo je izvesti radove na završetku montaže novoga elektroničkog signalno-sigurnosnog uređaja (u nastavku ESSU) u kolodvorima i odjavnicama', tvrde u HŽ Infrastrukturi.

'Na dionici Knin - Split potrebno je građevinski rekonstruirati kolodvore Drniš, Perković, Labin Dalmatinski i Kaštel Stari (rekonstrukcija kolodvora i ugradnja signalno-sigurnosnog uređaja u kolodvoru Kaštel Stari neće biti financirana iz NPOO-a). Na ostalim kolodvorima ugradit će se ESSU-ovi na postojeću kolosiječnu situaciju te će se obnoviti kolosijeci. Završetak radova i puštanje u rad svih ESSU-ova planirani su od 2022. do 2026. godine. Dio opreme za ugradnju (sigurnosno-signalni uređaji) već je kupljen i isporučen te se natječaji za radove i nadzor očekuju tijekom 2022. i 2023. godine', dodaju u ovoj tvrtki.

Od 'uskih grla' planirana je izgradnja dva mosta (Kolski put i Kambelovac) te će oni zamijeniti objekte stare 50 i 77 godina, a planirana je i rekonstrukcija nekoliko usjeka pruge. Za ove poslove pokrenuti su postupci javne nabave.

'Kreditnim sredstvima financiraju se radovi na ugradnji elektroničkih signalno-sigurnosnih uređaja na dionici Josipdol - Rudopolje, u kolodvorima Rudopolje, Lička Jesenica, Blata, Plaški i Josipdol. Radovi su u završnoj fazi te preostaje ishođenje uporabnih dozvola i rješenja Agencije za sigurnost željezničkog prometa, što je planirano u 2023. godini. Na dionici Perušić - Gračac za dvije poddionice ishođene su privremene uporabne dozvole za građevinski infrastrukturni podsustav, zidove za zaštitu od buke i željezničko-cestovne prijelaze, a ishođenje uporabne dozvole za treću poddionicu je u tijeku. Završetak svih radova i ishođenje potrebnih dozvola planirani su u 2023. i 2024. godini', tvrde u ovoj državnoj tvrtki. Isti uređaju trenutno se ugrađuju i na kolodvorima Perušić, Gospić i Medak te 'odjavnicama' Studenci i Lički Osik, a sav ovaj posao navodno će također završiti u 2024. godini.

Na splitskom području završeni su radovi na stajalištu Dujmovača, ugovaraju se radovi na stajalištima Širina i Sveti Kajo te izgrađuju projekti za stajalište Hrvatske bratske zajednice u centru grada, što uključuje rekonstrukciju željezničkog tunela ispod Splita. Ove investicije zapravo su dio projekta splitske prigradske željeznice koja bi trebala povezivati centar grada, trajektnu luku, Solin i Kaštela s obližnjim aerodromom, a moguće i Trogirom. Za ovaj projekt već su odrađene početne studije i treba utvrditi najpovoljniju trasu za izgradnju preostalih desetak kilometara kroz Kaštela, no lokalni HDZ-ovci međusobno su posvađani pa se već dvije godine ne uspijevaju dogovoriti: politička koplja lome oko trase jer se jedna struja zalaže za 'brdsku,' koja zaobilazi naseljeno područje, dok druga - pojačana stručnjacima iz Hrvatskih željeznica - upozorava na to da treba postupiti upravo suprotno i postaviti prugu u koridor koji prolazi naseljenim područjem.

'Radi se o projektu koji će sasvim sigurno dobiti maksimalno financiranje iz europskih fondova jer se radi o intermodalnom principu koji povezuje više oblika prijevoza - zračni, cestovni, željeznički i morski. Splitska prigradska željeznica jedan je od najpotentnijih projekata u željezničkom sektoru jer će spajati trajektnu luku s pet milijuna putnika i aerodrom s tri milijuna putnika godišnje, ali i prostor tri do četiri grada s ukupno 350 tisuća stanovnika i vrlo izraženim dnevnim migracijama. Velik dio pruge ispod Splita već je ukopan pod zemlju i treba ga elektrificirati, a na preostalom dijelu trase treba dograditi jedan kolosijek te izgraditi nedostajući dio od Kaštela do aerodroma', kazao je neslužbeno za tportal sugovornik iz Ministarstva prometa.

No i to će očito trebati pričekati.

Zapušteni hrvatski željeznički sustav, koji je političkom odlukom i nedostatkom sredstava pao u sjenu mreže novih autocesta, u posljednjih petnaest godina spao je s 80 na 20 milijuna putnika godišnje. Prosječna brzina vlakova lani je iznosila 44,9 kilometara na sat.