Crne prognoze su se ostvarile. Hrvatska je u deset godina ostala bez 396.390 stanovnika, odnosno 9,25 posto stanovništva. U jednom desetljeću nestala su više od dva grada veličine Splita
Sve županije i Grad Zagreb su u minusu, a posebno izražen gubitak je u njih dvanaest, u kojima je nestalo više od 10 posto ljudi.
Najveći gubitak dogodio se u Vukovarsko-srijemskoj (19,54 posto) i Sisačko-moslavačkoj (18,49 posto), a slijede Brodsko-posavska (17,53 posto) i Požeško-slavonska županija (17,45 posto). Kada se pogledaju apsolutne brojke, najviše ljudi nestalo je iz Osječko-baranjske županije, njih 45.551 (14,93 posto). Najmanji gubitak stanovništva bilježe Grad Zagreb (2,54 posto) i Zagrebačka županija (5,16 posto), a ispod šest posto još su Dubrovačko-neretvanska i Istarska županija.
Od ukupne brojke stanovništva koje je nestalo u deset godina - 396.390, gotovo četvrtina odnosi se na najveće gradove u županijama. Jedino županijsko središte koje je u plusu 2021. godini u odnosu na 2011. je Čakovec. U njemu danas živi 162 ljudi više, odnosno 0,6 posto. Prije deset godina bilo ih je 27.104, a danas 27.266.
U apsolutnim brojkama najviše stanovnika izgubio je Zagreb (20.073), slijede Rijeka (20.002) i Split (16.790).
Međutim tek postoci otkrivaju gdje je gubitak zapravo bio najveći: Sisak (2011. - 47.768 stanovnika / 2021. - 40.185 stanovnika) je ostao bez 15,9 posto stanovništva, Rijeka bez 15,6 posto (128.624 - 108.622), Slavonski Brod bez 15,4 posto (59.141 - 50.039), a Vukovar (27.683 - 23.536) bez 15 posto. U Karlovcu je gubitak 11 posto (55.705 - 49.594) dok Osijek bilježi minus od 10,4 posto (108.048 - 96.848). Popis onih koji su izgubili više od deset posto stanovnika zaključuje Gospić s 10,1 posto (12.745 - 11.464).
Najmanji minus na listi županijskih središta bilježe Dubrovnik (2,2 posto), Zagreb (2,54 posto) i Velika Gorica, koja nije središte Zagrebačke županije, ali je najveći grad u njoj, u kojoj je gubitak stanovništva iznosio 3,7 posto.
Ispod četiri milijuna stanovnika Hrvatska je zadnji put imala 1953. godine, kada ih je bilo 3,93 milijuna. Prema svim kasnijim popisima imali smo više od četiri milijuna. Manje od današnje brojke bilo je prema popisu iz 1948. Tada je u Hrvatskoj živjelo 3,43 milijuna stanovnika.
