Saborski Odbor za medije, zbog jednakog broja glasova 'za' i 'protiv', u četvrtak nije donio odluku vezanu uz izvješće o poslovanju Hrvatske radiotelevizije (HRT) za 2019., ali je prihvatio izvješća o radu Programskog vijeća i Nadzornog odbora HRT-a za 2018. i 2019
Izvješće o poslovanju HRT-a za 2019. predstavio je glavni ravnatelj Kazimir Bačić na 6. sjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, istaknuvši da je u tom razdoblju u financijskom segmentu nastavljen trend pozitivnog poslovanja.
"Dobit nakon oporezivanja je u visini od 109,8 milijuna kuna. U prihodovnom smislu valja istaknuti da je, unatoč socijalnim mjerama i odlukama Vlade o oprostu dugova, kao i zadržavanju visine pristojbe na 80 kuna, već devetu godinu za redom, HRT uspio održati stabilnost prihoda od pristojbe kao temeljnog izvora financiranja javne djelatnosti", izvijestio je.
Prihodi u 2019. ostvareni su u iznosu 1,362 milijarde kuna, što je 24,9 milijuna kuna manje od ostvarenja u 2018., ali je 9,6 milijuna kuna više od plana. Prihodi od mjesečne pristojbe su 4,8 milijuna kuna veći od ostvarenih u prethodnoj godini te su za devet milijuna kuna manji u odnosu na plan. Prihodi od oglašavanja su 5,2 milijuna kuna manji nego prethodne godine te 14,7 milijuna kuna manji od plana, rekao je Bačić u izvješću.
Dodao je kako je ostvarena financijska dobit izravno usmjerena na sanaciju prenesenih gubitaka iz prethodnih razdoblja. Također, pozitivan rezultat utjecao je poboljšanje likvidnosti i smanjenje zaduženosti prema bankama, usprkos tome što se HRT u međuvremenu dodatno zadužio.
"Poslovne aktivnosti u 2019. gotovo su u potpunosti financirane iz vlastitih sredstava te se sve obveze podmiruju u ugovorenim rokovima i dospijeću, što desetljećima nije bila situacija", ustvrdio je.
Također, Bačić je istaknuo kako je tijekom 2019. HRT proveo značajna ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, a što se tiče programskog djela, naglasio je raznolikost programa, tema i žanrova u svojim programima što podržava pluralizam i pruža priliku za izražavanje različitih stajališta i ideja.
Kao važan iskorak istaknuo je projekt audiodeskripcije 13 hrvatskih filmova te dvije serije za osobe s osjetilnim poteškoćama. U 2019. ostvareno je značajno proširenje količine i vrste programskog sadržaja koji su se prilagodili za gluhe i nagluhe osobe u usporedbi s 2018., tako je prilagođeno više 40 posto emisija za djecu i mlade.
Članovi Odbora: Serije tužbi protiv novinara obilježile 2019.
U raspravi su vanjska članica Odbora Đurđica Klancir Ladišić i zastupnik Možemo! Vilim Matula upozorili na seriju tužbi protiv novinara koje je HRT podizao tijekom 2019. te su tražili detalje o troškovima prema odvjetničkim društvima.
Bačić je na to odgovorio kako je točno da je većina tužbi završeno nagodbama "iako imaju neformalne podatke da bi mnoge od tih tužbi dobili" te rekao kako se ta stvar riješila 2019. Što se tiče odvjetničkih troškova, ima i onih koji su vezani za naplatu pristojbe. Ostali se odnose na razne predmete, a u mnogima je HRT tužena strana, poručio je.
Matula, potpredsjednik Odbora i zastupnik SDP-a Željko Pavić i vanjski član Odbora Saša Milošević kritizirali su pad gledanost programa HRT-a, odnosno činjenicu da je gledanost HRT-a lošija od komercijalnih televizija koje imaju manje prihode od HRT-a, a rade interesantniji program.
Zastupnik HDZ-a Mario Kapulica istaknuo je pak kako se previše usko gleda na HRT jer su zadaće javne televizije daleko šire od onih koje imaju komercijalne, a uz to komercijalne televizije nemaju toliko kvalitetnog programa za djecu i mlade, kao niti religijski sadržaj.
Glavni ravnatelj u odgovoru je poručio kako HRT producira veliku količinu i vrstu programa te da se funkcija javne radiotelevizije ne može mjeriti s komercijalnim televizijama.
Između ostalog, zastupnici su postavili pitanja i o cenzuri na HRT-u, stručnoj spremi zaposlenika, gašenju dopisništva u Sisku, kao i o padu prihoda od marketinga. Bačić je na to odgovorio kako je neslaganje s uređivačkom politikom jedno, a optužba za cenzuru je optužba za kazneno djelo. Na HRT-u se cenzura ne provodi, poručio je.
Potvrdio je da velika većina zaposlenika ima srednju stručnu spremu, što je odraz prošlih vremena kada je HRT zapošljavao blizu 5000 zaposlenika. Broj zaposlenika se smanjio i sad iznosi 2850, a u njegovom mandatu nije nitko zaposlen bez odgovarajuće stručne spreme, poručio je.
Dodao je kako dopisništva u Sisku nije niti bilo pa isto nije moglo biti ugašeno. Sva dopisništva su ukinuta u Radmanovo vrijeme. HRT je u proteklih par godina vratio dopisništva u Vukovaru, Varaždinu, Slavonskom brodu i Bjelovaru, a u planu je i Sisak. Dopisnik iz Siska je na svoj zahtjev vraćen u Zagreb jer je tražio da mu se osigura radno mjesto na adresi poslodavca, poručio je Bačić.
Nadalje, prihodi od marketinga su manji, što je odraz stanja na tržištu jer oglašivači manje financiraju televizije s obzirom na prisutnost društvenih mreža i novih tehnologija.
Članovi Odbora o tom su izvješću glasali s pet glasova 'za' i pet 'protiv' te zaključak o prihvaćanju izvješća o radu nije prošao, odnosno odluka nije donesena.
Prihvaćena su ostala izvješća
Na dnevnom redu su bila i izvješća o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade za 2018. i 2019.
Predsjednik Programskog vijeća HRT-a Zdravko Kedžo istaknuo je kako su izvješća nakon tri godine pomalo besmislena te ukazao na problem da niti jedna odluka Programskog vijeća, koje zastupa javnost, nije obvezujuća.
Tijekom rasprave, Matula je predložio da Odbor donese zaključak da se rasprava o te dvije točke, kao i onima o radu Nadzornog odbora HRT-a, nastavi na plenarnoj sjednici kao zasebna točka, što je odbačeno u oba slučaja.
Oba izvješća prihvaćena su većinom glasova. Prihvaćena su i godišnja izvješća o radu Nadzornog odbora HRT-a te provedbi nadzora zakonitosti rada i poslovanja HRT-a za 2018. i 2019. godinu.
Odbor je većinom glasova utvrdio listu za izbor sedam članova Programskog vijeća HRT-a. Uvjete za izbor ispunjavaju sljedeći kandidati: Nikola Baketa, Vlaho Bogišić, Đemal Bratić, Predrag Haramija, Ivica Lučić, Zorislav Lukić, Robert Markt, Joško Marušić, Ivica Miškulin i Ozana Ramljak.
Također, nakon rasprave, predsjednica Odbora Natalija Martinčević (Reformisti) navela je kako će se o toj točki raspravljati i na plenarnoj sjednici te će članovi Odbora koji smatraju da su pojedini kandidati neprihvatljivi s obzirom na to da nisu izvršavali svoje dužnosti kada su prethodno obnašali tu dužnost, imati dovoljno prostora da mogu iznijeti svoj stav.