Predsjednik Sabora Željko Reiner upitao je Odbor za Ustav treba li se o izvještaju HNB-a glasati ili ga se samo primiti na znanje s obzirom na Ugovor EU-a koji središnjoj banci jamči samostalnost. Stav da izvještaj treba samo primiti na znanje i prilikom rasprave o izvještaju na plenarnoj sjednici zastupao je dio zastupnika, a danas je tog mišljenja bila HNS-ova Vesna Pusić koja je jedina glasala protiv.

'Od 2013. kada smo ušli u EU, važe i dodatna pravila o neovisnosti HNB-a i kada bismo imali negativno mišljenje o izvještaju, to bi bilo i pitanje posljednica za guvernera', kazala je Pusić.

Podsjetila je da je guverner biran na šestogodišnji mandat te da bi svaki pokušaj da ga se smijeni podlijegao sudovima EU-a.

'Glasovanje o izvješću trebalo bi značiti da Sabor na neki način preuzima nadležnost nad njegovim mandatom, što nije u skladu s međunarodnim ugovorima. Izvješće treba primiti na znanje i ne glasovati o njemu', kazala je Pusić.

No s njom se nije složio ostatak odbora, pa ni SDP-ov Josip Leko

'Meni je uopće nepotrebno voditi raspravu kako će zakonodavno tijelo odnosno Sabor koji odlučuje o interesima građana i donosi Zakon o HNB-u glasati o instituciji koju osniva. To je po meni nepotrebno. Kako će se glasati i hoće li se izvještaj prihvatiti ili ne prihvatiti prije svega je politička poruka i nema nikakve posljedice po mandat guvernera', mišljenja je Leko.

Podsjetio je da je Ustav propisao da je HNB samostalan u svom radu, ali da okvir rada i ciljeve određuje Sabor.

'Oduzeti pravo predstavnicima građana da se izjasne o tom izvješću značilo bi da se odričemo prava da odlučujemo o interesu tih građana', kaže Leko koji je podsjetio da Sabor glasa i o izvještajima DORH-a, pa i Vrhovnog suda koji su također samostalni u radu.

'Neovisnost ne znači neodgovornost, neovisnost ne znači da se o vašem radu ne može raspravljati i donijeti vrijednosni sud', poručio je SDP-ov Peđa Grbin.

Nije se složio sa stavom da je glasovanje o izvješću pritisak na središnju banku. 'Ako će netko reći da je glasovanje pritisak, što je onda ono što je izrečeno u raspravi, je li pritisak to što je Vlada dala mišljenje o izvješću', upitao je.

'Većina po ovom pitanju ima stav i nije dobro da se skriva iza nekog neutralnog mišljenja kao što je primanje na znanje', rekla je SDP-ova Ingrid Antičević Marinović.

Među onima koji su smatrali ili postavljali pitanje da bi se izvještaj trebao samo primiti na znanje bili su i sam guverner Boris Vujčić, ali i HDZ-ov Ivan Šuker. HDZ-ovi članovi Odbora za Ustav danas su bili suglasni da se i izvještaju HNB-a treba glasati.

'Neprihvaćanje izvještaja ne mora značiti i posljedice za čelne ljude HNB-a. Mislim da treba glasovati o izvještaju na plenarnoj sjednici', rekao je HDZ-ov Davorin Mlakar.

'Ako Sabor već raspravlja o nečemu, pomalo je besmisleno ne zauzeti nikakav stav o tome. Čemu raspravljati ako samo obavijest dolazi pred nas, onda nemojmo ni raspravljati', nadodao je HDZ-ov Dražen Bošnjaković.

S mišljenjem većine složio se i Mostov predsjednik Odbora za Ustav Robert Podolnjak koji je podsjetio i na izmjene Ustava 2010., i to upravo radi prilagodbe europskim pravilima. Tada se, podsjetio je, u raspravi pojavila ideja da se o izvješću HNB-a ne glasuje, koja je i ušla u nacrt izmjena, ali je kasnije odbačena, iz čega iščitava da je Saboru dopušteno glasovati.

'Sabor ima pravo glasovati o svim državnim tijelima i to pravo mu se ne može oduzeti, ne dovodeći pritom u pitanje neovisnost tih tijela', rekao je Podolnjak.

Odbor za Ustav dao za pravo Ranku Ostojiću

Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav dao je i tumačenje predsjedniku Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranku Ostojiću vezano uz predlaganje i prihvaćanje dnevnog reda njegovog odbora. Naime, Ostojić je tumačenje zatražio nakon sjednice tog odbora na kojem se trebalo raspravljati o smjenama u sigurnosno-obavještajnom sustavu. Prilikom prihvaćanja dnevnog reda tog odbora Ostojić je zaključio da na dnevni red nema primjedaba jer one nisu poslane pisanim putem najkasnije jedan dan uoči sjednice odbora, no s time se nisu bili složili članovi vladajućih koji su točku o smjenama u sigurnosno-obavještajnom sustavu skinuli s dnevnog reda.

Ostojić je tumačio da se sjednica odbora saziva nekoliko dana ranije i tada se pisanim putem šalje prijedlog dnevnog reda sjednice, a članovi mogu pisanim putem podnijeti prigovore najkasnije jedan dan uoči sjednice. Tako, naime, glase odredbe poslovnika Sabora koje se primjenjuje na rad odbora u slučaju da to radno tijelo nema svoj poslovnik.

Članovi Odbora za ustav danas su Ostojiću dali za pravo i dali mišljenje da se, u slučaju da radno tijelo nema poslovnik, prigovori na dnevni red trebaju podnositi najkasnije dan prije održavanja sjednice, ako je ona sazvana nekoliko dana ranije. Prigovori na dnevni red na samoj sjednici mogu se dati jedino ako je sjednica sazvana dan prije samog održavanja ili na dan održavanja. Međutim, u svom mišljenju Odbor za Ustav napomenuo je kako bi svaki odbor trebao imati svoj poslovnik kako bi se ovakve situacije izbjegle.

'S obzirom na to da Odbor za unutarnju politiku ima specifičan način rada i ovlasti, trebali bismo donijeti poslovnik o svom radu', komentirao je SDP-ov Josip Leko u raspravi.

No s takvim mišljenjem nije se složio HDZ-ov Davorin Mlakar koji smatra da bi saborski odbori trebali imati više slobode u svom radu, a ne se striktno držati poslovnika Sabora.

Zbog toga Mlakar i njegovi stranački kolege Žarko Tušek i Dražen Bošnjaković nisu htjeli glasati o mišljenju već su napustili sjednicu. S obzirom na to da su u trenutku glasanja još fizički bili u dvorani, ali na izlasku njihovi glasovi su se brojali kao suzdržani, a dodatni suzdržani glas došao je i od Ermine Lekaj Prljaskaj koja je ostala sjediti u dvorani.